Ni snijeg ni sibirska hladnoća ne ometaju dnevnu rutinu na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Zadravec u Kusanovcu nedaleko od Dugog Sela.
Smokvica, Rina, Šarava, Šiva, Zora, Dika i ostatak biranog društva simentalki, holštajnica i nekoliko križanki mirno nakon mužnje preživaju uz omiljenu im glazbu s lokalnog radija, a u omanjoj sirani uz štalu počinje proces zakiseljavanja i zgrušavanja ohlađenog mlijeka – proizvodnje friškog kravljeg sira koji na tržnicama metropole te u Zaprešiću pod brendom Zg Sirek prodaje tek 11 malih OPG-a Zagreba i Zagrebačke županije udruženih u udruge Zg Sirek i Sirek.
Za kilogram treba i 10 litara
Željko i Romina Zadravec, čije deveteročlano gospodarstvo nastavlja stoljetnu obiteljsku tradiciju, kažu kako od 25 krava, od kojih je 15-ak u prosjeku u mužnji, dnevno dobiju između 250 i 300 litara mlijeka. Za kilogram Zg Sireka, ocijeđenog ili u listićima, koji je istoimena udruga zaštitila prije osam godina i u njegovu je čast otvorena i Cesta sira, Zadravčevima treba oko pet litara mlijeka, za kuhane sedam, dok je za polutvrde sireve, koji zriju nekoliko mjeseci, potrebno i 10 litara. Svježi zagrebački sir tradicija je od koje se ne odustaje ni u moderno doba. No u ponudi kumica na tržnicama originalni Zg Sirek nije lako naći s obzirom na to da se većini njih ne da “igrati” po strožim pravilima i standardima proizvodnje, podložnima čestim kontrolama kako bi se održala kvaliteta, objašnjava tajnica udruge Zg Sirek Anđelka Pejaković.
Za blagdane sve plane
– Pravilo je i da OPG ima vlastito stado i sir proizvodi iz vlastitog mlijeka te da je sirana objekt koji služi isključivo za proizvodnju sira, a ne neka kuhinja u kojoj se sudarate i s kućnim ljubimcima – nabraja Pejaković. A tu su i stalna ulaganja u farmu i siranu te neprestano usavršavanje zahvaljujući kojem samo Zadravčevi danas u ponudi imaju 15-ak vrsta sireva, od svježeg do kuhanog, dimljenog, polutvrdog, mekog i pikant, od sirutke, sa začinima, vlascem, sjemenkama bundeve... No najponosniji su na kusanovečki kuhani sir koji im je na 12. međunarodnoj izložbi Hopfgarten u Tirolu donio i zlatnu medalju.
– Nije točno da se s 25 krava ne može živjeti. Ne može ako mislite proizvoditi samo mlijeko kojega je otkupna cijena preniska. Sir je posve drugo – objašnjava Željko Zadravec, dok njegova supruga Romina dodaje kako nikada nisu imali problema s plasmanom i prodajom. Komu se njihov sir svidi, preporuči ga dalje pa se dogodi da u vrijeme uskrsnih i božićnih blagdana ni ne mogu namiriti sve kupce. Manja je potražnja tek ljeti kad je većina stalnih kupaca na moru. No tada se više rade polutvrdi sirevi i problema nema.
