Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 53
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
s marinom matijević

Kako kupovati bez suvišne ambalaže? Kada odbijete novu plastičnu vrećicu, kumice na Dolcu vas žele nagraditi

Zagreb: Reportaža s Dolca
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
1/11
16.12.2023.
u 10:51

Večernjakova novinarka u dvotjednom 'zero waste' izazovu u sklopu projekta Rezolucija Zemlja provjerila je kako se kupuju namirnice bez suvišne ambalaže uz pomoć osnivačice inicijative Ja bolji građanin

Pileća juha, povrtni rižoto i kao prilog zelena salata. Naoko bezazlen i poprilično zdrav ručak iza kojeg nerijetko ostaje hrpetina otpada jer da bi hrana uopće došla do stola, većina pri kupnji nesvjesno odabire i more ambalaže koje će zatrpati vrećicu za smeće u kućanstvu. Grincajg za okrepljujuću juhu najčešće dolazi u plastičnoj posudi koja je dodatno omotana plastičnom folijom. Meso je pakirano na podlošku od stiropora i obloženo plastikom.

Riža se najčešće nalazi u papirnatoj kutiji, a onda i u plastici, a na odjelu voća i povrća posežemo za plastičnim vrećicama koje onda gomilamo u kućanstvu. Jeste li već počeli brojiti koliko je među ovim recima napisana notorna riječ na "p"? Ali činjenica je da je to naša realnost koju većina, obavljajući rutinsku nabavu, i ne osvijesti.

Samo da nije jednokratno

Stoga smo kao jedan od zadataka u dvotjednom "zero waste" izazovu u sklopu Večernjakova projekta Rezolucija Zemlja istražili načine održive nabave namirnica, a u tome nam je pomogla Marina Matijević, pokretačica inicijative Ja bolji građanin, koja od 2021. godine priču ekološke osviještenosti i održivog načina života dijeli sa svojim pratiteljima na društvenim mrežama.

12.12.2023., Zagreb - Reportaza o kupnji namirnica s Marinom Matijevic na Dolcu. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

– Iako su me zapravo oduvijek zanimale te teme, sve je jače krenulo otkako sam počela raditi na inicijativi i baviti se problemom razdvajanja otpada. Bude ti nevjerojatno kada dođeš pred sve te kante i shvatiš koliko u njima ima različitog materijala, a time i problema. Onda sam počela kopati po temi gospodarenja otpadom, proučavati što je za reciklažu važno te koji problemi more taj proces i jednostavno shvatila da treba stvarati manje smeća. To je jedino rješenje kojim zbilja možemo utjecati na gospodarenje otpadom. Znamo da je plastika jedan od najvećih zagađivača i da se vrlo mali postotak reciklira, u svijetu je to tek oko deset posto. Europa malo bolje stoji, ali sve su to niske brojke do najviše trideset posto – objašnjava Marina.

Na njezin prijedlog odlazimo na Dolac. Naoružale smo se ambalažom koju smo ponijele od kuće pa su nam tako u šetnji po "trbuhu grada" zveckale staklenke i šuškale, pazite sad ovo, plastične vrećice.

– Nije li to grijeh zero waste koncepcije? – pitamo Marinu, ali ona odgovara kako je važno iskoristiti ono što već imamo u svom kućanstvu umjesto da vrećicu nakon jednog korištenja samo odbacimo.

>>VEZANI ČLANCI: 

– Za sve koji žele smanjiti nepotreban unos ambalaže u kućanstvo tržnice su idealna solucija jer ovdje postoji mogućnost izbora i prilika da odbijete još jednu plastičnu vrećicu – poručuje Marina.

U nabavu s planom

Nabava je počela na platou placa u centru metropole, gdje se bilo potrebno opskrbiti svježim voćem i povrćem. Simpatična kumica kod koje smo uzele špinat u platnenoj vreći pohvalila nas je jer smo odbile plastičnu varijantu i darovala nam čičoku. Zimska mješavina salate i radiča stala je u kutiju u kojoj je nekoć bio sladoled, a ponovno korištenje plastične vrećice poslužilo je za grincajg i cvjetaču. U prizemlju Dolca svratile smo pak po rižu i suho voće, za koje su rezervirane staklenke.

Zagreb: Reportaža s Dolca
1/11

– Trebamo prigrliti ovakav način kupnje jer nema razloga za sram, a gotovo nitko vas neće odbiti ako mu kažete da namirnice želite ponijeti u svojoj "ambalaži". Sve su to predmeti koje imamo kod kuće, a manje platnene vreće, koje su zgodne za povrće, mogu se sašiti od stare plahte ili nekog drugog materijala. Špinat, primjerice, u trgovinama ponajprije dolazi u onoj velikoj plastičnoj vrećici. Ona je prozirna, čak i reciklabilna, ali može ostati prljava. Moramo razmišljati o procesu nastanka ambalaže i osvijestiti da su u njega uloženi određena energija i resursi pa je već u tom postupku došlo do zagađenja. Posuda u kojoj je bio sladoled odlično je rješenje, a neke trikove možete primjenjivati i u trgovinama pa tako postoji opcija da se izbjegne nepotrebna ambalaža ako uzmete vrećice koje imate kod kuće. Važno je samo da uporaba materijala nije jednokratna jer to je predznak za onečišćenje okoliša – govori Marina.

Za dolazak na plac treba izdvojiti vremena, ali to nas potiče da svoju nabavu organiziramo. A s obzirom na to da je važna stavka održivosti ta da hranu ne treba bacati, pokretačica inicijative Ja bolji građanin objašnjava nam kako u nabavku treba ići s planom.

12.12.2023., Zagreb - Reportaza o kupnji namirnica s Marinom Matijevic na Dolcu. Photo: Davorin Visnjic/PIXSELL
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL

– Planiranje obroka zna biti dobra stavka koja utječe na smanjenje otpada od hrane. Nakon nabave treba procijeniti koja vam namirnica može dulje ili kraće trajati i prema tome slagati jelovnik. Treba kupovati sezonsko i lokalno jer i to su predznaci održivosti, a na kraju dana i cijeniti naše tržnice kao kulturnu baštinu i luksuz koje druge zemlje u svijetu nemaju na ovakvoj razini – zaključuje Marina Matijević.

>>VIDEO: Novinarka Karja Knežević počinje zero waste izazov

Komentara 3

MA
malaliba
08:02 19.12.2023.

Nekada se išlo na plac sa cekerom i u njega je išjo voće i povrće, u dućanima je bilo puno rinfuze koja se stavljala u papirnate škarnicle..stariji to sve znaju, ali se time puno ne koriste.Treba vratiti vage i rinfuzi u trgovine, ali ne samo u "specijalizirane".

EZ
ezer
19:23 17.12.2023.

Umjesto da korisni otpad – papir, staklo, metal, tkaninu, PVC, biootpad – odlažemo u zasebne kontejnere i tako značajno kompliciramo i poskupljujemo postupak jer se svaki od tih kontejnera zasebno odvozi na obradu, naša tehnologija omogućava da građani sav otpad odlažu u jednu kantu za otpad, kakvu posjeduje svaka obiteljska kuća, ili u jedan kontejner ili preskontejner ako se radi o većim zgradama ili industrijskim pogonima. Potrebno je jedino organski, odnosno biootpad, odvojiti u zasebnu vrećicu, koja se potom s ostalim komunalnim otpadom odlaže u jednu kantu. Kanta ili kontejner potom se transportiraju do tipske tvornice za preradu otpada gdje se prikupljeno smeće sortira, suši, odvajaju se korisni sastojci koji idu na recikliranje, a neupotrebljivi dio otpada melje se i balira te služi kao energent za industrijske pogone poput cementara. Osim obrade, MBO-T postrojenje balira odvojeni korisni otpad prema svjetskim standardima i od njega stvara sirovinu spremnu za prodaju na burzama otpada. A nakon odvajanja i obrade korisnog dijela otpada – a to je u prosjeku oko 45 do 50 posto ukupno prikupljenog komunalnog otpada – preostali neupotrebljivi dio otpada melje se i kompaktira te služi kao gorivo u industrijskim i energetskim pogonima, a građevinski otpad također se melje i ponovno upotrebljava pri građevinskim radovima. Ništa se ne baca i svaki komad prikupljenog otpada ponovo će se upotrijebiti.

ST
sttipe
13:44 16.12.2023.

Ambalaža za sve to može biti napravljena takva da ista može biti dobar gnjoj.. Ali države sabotiraju donošenje, poreza, na stavljanje u prodaju, plastike od UGLJIKOVODIKA, i time sponzoriraju hiperprodukciju smeća.. Rješenje je individualizacija krivnje, po uzoru na Haaški tribunal, i nametanje novčane obveze za sanaciju plastike od ugljikovodika, pojedincima koji su dosad participirali u vlasti, kao i onima koji su zarađivali na prodaji bilo čega pakovanog u takvu ambalažu.. Pomogle bi i DOZVOLE, za stavljanje plastike od ugljikovodika, na tržište.. Tako bi trgovina i industrija, preko noći prešle na plastiku, od UGLJIKOHIDRATA...

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije