Dijamant iz Južne Afrike te kljove i glava mamuta samo su dio neprocjenjivog blaga od čak dva milijuna eksponata koje Hrvatski prirodoslovni muzej čuva u svojim podrumima. No od danas ih možete vidjeti među 500 predmeta koji se predstavljaju izložbom nazvanom “Ususret novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju – skriveni fundus”. Otvara se u podne i bit će mali uvid u stalni postav novog muzeja koji bi trebao biti završen krajem 2022.
Ribe iz Podsuseda
Ravnateljica muzeja Tatjana Vlahović, koja je uz kustosicu Ivu Mihoci autorica izložbe, ističe i replike eksponata iz Zbirke krapinskog diluvija po uzoru na koje je realiziran i poznati Muzej neandertalaca. U zbirci su ostaci više od 900 kostiju i zuba neandertalaca te fosili pleistocenske faune, ali i gotovo tisuću artefakata koje je krajem 19. i početkom 20. stoljeća otkopao Dragutin Gorjanović-Kramberger. Posebno mjesto ima replika najočuvanije krapinske lubanje čiji će se original naći u budućem stalnom postavu. Na izložbi se može vidjeti i vrijedna zbirka leptira Zdravka Lorkovića, jedinstvena u svjetskim razmjerima.
– On je bio pionir genetike koji je, da bi utvrdio nasljeđivanje svojstava, šezdesetih godina križao različite vrste leptira i njihove hibride – pojašnjava I. Mihoci.
Zbirku vodozemaca predstavljaju glavata želva te oštroglava, primorska i krška gušterica, kao i cjeloviti prikaz razvojnih stadija močvarne smeđe žabe. Što se tiče geološke prošlosti, najbrojniji su amoniti, koji su procvat doživjeli u trijasu, da bi krajem krede potpuno nestali.
– Amonite karakterizira posebna građa, začuđujući izgled i nadasve velika geološka važnost. Tu su i sjajni fosili paleozojske i paleogenske flore, kao i centralni eksponat, ostaci vunastog mamuta gornjopleistocenske starosti, uključujući lubanju s kljovom. Zanimljive su i sarmatske ribe čiji fosilni ostaci potječu s područja Dolja, Podsuseda i Radoboja u vrijeme kada je na tom području bilo more Paratetis – nabraja T. Vlahović.
Predstavlja se i zbirka puževa i školjkaša prikupljenih na području Indijskog, Tihog i Atlantskog oceana tijekom posljednjih 150 godina, a raznolikost minerala i stijena, osim afričkoga dijamanta veličine jajeta, dočarava i lava s Islanda te s otoka Lezbosa. Novi će eksponati iz skrivenoga fundusa, pak, stići već u travnju, budući da je plan da se postav izložbe koja traje do 30. lipnja mijenja svaki mjesec. I posjetitelji će moći predlagati koji bi dio građe voljeli vidjeti, a za njih će se organizirati i razne radionice.
Dupin, kit, dinosaur
Kada projekt proširenja muzeja bude gotov, novi stalni postav u obnovljenoj i dograđenoj palači Amadeo dopunit će se interaktivnim prezentacijama i laboratorijima, a na početku prirodoslovne staze bit će replika dinosaura iguanodona, čiji tragovi postoje na Brijunskom otočju. U natkrivenom atriju smjestit će se veliki eksponati koji dosad nisu bili izloženi, poput kostura kita te modela dupina, a na Tuškancu će se urediti i muzej na otvorenome.
>>Muzej Troja
Otvori KEKS Pay
