Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 97
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
IZ BOTANIČKOG VRTA

Donosimo vam korisne savjete za jesen u vašem vrtu, voćnjaku i vinogradu

Foto: Emica Elvedji/PIXSELL
1/18
23.09.2021.
u 16:22

Posjetili Botanički vrt u Zagrebu gdje smo razgovarali s voditeljem Vanjom Stamenkovićem koji nam je otkrio nekoliko važnih savjeta za nadolazeće godišnje doba.

“Tiho, o tiho, govori mi jesen...” pisao je Dobriša Cesarić. Note o jeseni pisao je i Vivaldi, o njezinim mirisima i bojama pjevao je i Oliver, a sve u čast dobu kada priroda iz svojega užurbanog ljetnog, polako navlači zimsko ruho, ogrtač od žutog lišća koji, praćen vjetrom i kapima kiše, nagovještava smiraj prirode.

Biljke, drveće i cvijeće, sve to krasi naše vrtove, a sada je došlo vrijeme da ih pripremimo za jesen. Po savjete smo stoga otišli u Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu koji se već 130 godina brine o tisućama raznih biljki. Tamo nas je dočekao voditelj vrta Vanja Stamenković, kojem je jesen omiljeno godišnje doba.

22.09.2021., Zagreb - Jesen u Botanickom vrtu. Vanja Stamenkovic. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL - Ilustracija

Najviše je posla s lišćem

Posla u vrtu ima uvijek, zna to svatko tko se time bavi, govori nam dok nas vodi kroz aleje vrta nad kojim se pružaju krošnje šarenoga lišća, od zelenoga, koje podsjeća na ljeto, preko žutoga i nježno crvenkastoga, koje upozorava na skori dolazak zime. Upravo s lišćem u jesenskom vrtu ima najviše posla, otkriva nam sugovornik.

– Strašno velika količina listova pada, neki su od listova pogodni za izradu komposta i takvo lišće treba skupljati. S druge strane, neke su vrste nepogodne i dapače otrovne, primjerice, orah – otkriva nam Vanja i dodaje kako je ključno da se dio korisnog lišća ostavi i usitni kosilicom kako bi se oplemenilo i tlo.

22.09.2021., Zagreb - Jesen u Botanickom vrtu. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL - Ilustracija

– Ne treba uvijek sve pograbljati i ostaviti savršeno uredno i čisto jer ni priroda nije savršena, kaže i nastavlja:

– Svaki bi vrt trebao imati komadić divljine. To je trenutačno europski i svjetski trend kojim se u naše pitome i uređene vrtove nastoji vratiti dio divljine. Stamenković naglašava važnost koju divlje bilje ima u očuvanju bioraznolikosti. Osim u vrtovima puno posla ima i u voćnjacima i vinogradima. Sada, u ranu jesen, još se beru plodovi.

– No, ključno je spremiti sjeme. Takvu praksu imamo i mi u vrtu. Ne bismo li očuvali sorte, skupljamo sjemenke i pohranjujemo ih za iduću sezonu – ističe naš sugovornik.

Uz to jesen je vrijeme i za orezivanje spomenutih voćaka, stabala, grmlja iako je za to možda bolje pričekati proljeće kada prođu eventualne hladnoće. Doduše, sve je teže danas raditi kalendar prema godišnjim dobima, jer do izražaja sve više dolaze izazovi koje sa sobom nose klimatske promjene.

Banane iz Hrvatske

– Vrijeme je zaista postalo nepredvidivo, klimatske su promjene jedan od najvećih izazova i činjenica je da ćemo ostati bez nekih vrsta biljaka jer one jednostavno više neće moći rasti u novim uvjetima. Primjerice, bukve, javori i hrastovi po kojima je poznata Europa polako odlaze jer ne mogu podnijeti nove uvjete – kaže Stamenković i dodaje kako se ne treba čuditi što u posljednje vrijeme brojne hrvatske vrtove krase tropske i suptropske kulture, primjerice, banana.

– U posljednjih 50 godina eksperimentira se sa sadnjom suptropskih kultura uza zaštitu od hladnoća, ali u posljednjih 15 godina to se promijenilo tako da takve biljke sada više uopće ne trebaju zaštitu jer zimskih uvjeta praktički nema – poručuje Vanja.

22.09.2021., Zagreb - Jesen u Botanickom vrtu. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Foto: Emica Elvedji/PIXSELL - Ilustracija

Pitamo za kraj isplatili li se onda uopće imati vrt, a Vanja kaže: – Zelenilo je u 21. stoljeću bitnije nego ikad, stoga je glavni savjet – sadite. I obična biljka bilo u vrtu, bilo balkonu, bilo na terasi može biti ključna karika u lancu bioraznolikosti.

>>> Pogledajte: Potres jačine 6.0 pogodio je Australiju: Nasreću, nije izdana prijetnja tsunamijem.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije