Proizvodi se iz morfija, prirodne tvari koja se dobiva iz čahure
opijumskog maka. Na ilegalnom tržištu pojavljuje se kao bijeli ili
smeđi prah. Ulični nazivi za heroin u Hrvatskoj su: žuto, hors, tožu,
hevi. U organizam se unosi ušmrkivanjem, pušenjem ili intravenozno.
Kratkoročni učinci su crvenilo kože, suhoća usta i osjećaj malaksalosti
udova. Može biti popraćeno mučninom, povraćanjem i svrabom, posebice u
početku konzumacije. Nakon početnih učinaka, javlja se snenost.
Mentalne su funkcije zamagljene. Srce sporije kuca i disanje je
usporeno. Ponavljana zloporoba heroina razvija psihičku i fizičku
ovisnost. U kasnijim stadijima ovisnosti kod intravenoznih konzumenata
izaziva propadanje vena, infekcije i čireve. Moguća su oštećenja jetre,
pluća, bubrega, mozga te sepsa. Uzimanje prevelike količine izaziva
smrt. Većina heroinskih ovisnika zajednički rabi igle i šprice i zato
su izloženi opasnosti od zaraze HIV-om i drugim infektivinm bolestima.
Kokain
Psihoaktivna tvar koja djeluje stimulativno na mozak. Proizvodi se iz
grmaste zimzelene biljke koke, koja uspijeva u Južnoj Americi, u nekim
dijelovima Afrike, u Indoneziji i na Havajima. Na ulici se prodaje kao
fini, kristalizirani prah koji se u govoru narkomanskog miljea naziva
bijelo, koka, snješko i koks. Osnovni načini unošenja kokaina u
organizam su žvakanje (lišća koke) i ušmrkivanje. Učinci djelovanja
kokaina javljaju se gotovo odmah nakon uzimanja jedne doze i nestaju
nakon nekoliko minuta ili sati. U manjim količinama stvara osjećaj
euforije i energičnosti, govorljivosti i uzrokuje promjenu percepcije.
Podražuje i centar za spolnost, a isto tako može dovesti do napada
panike. Kratkoročni učinci djelovanja kokaina su nemir, razdražljivost
i zabrinutost, koje prate vrtoglavica, grčevi u mišićima ili paranoja.
Dugoročno, kokain vodi u psihičku ovisnost. Zloporaba kokaina uzrokuje
brojne štetne posljedice po zdravlje. Najčešći su problemi srčana
aritmija i srčani udar, bolovi u prsima uz opasnost prestanka disanja,
glavobolje, mučnine i grčevi s opasnošću moždanog udara i kome. Kokain
smanjune potrebu za hranom pa kronični korisnici gube na tjelesnoj
težini. Ušmrkuje li se kokain, može doći do gubitka osjeta mirisa,
krvarenja iz nosa, otežana gutanja, promuklosti i nadraženosti nosne
pregrade. Oralno unošenje može prouzročiti tešku crijevnu gangrenu, a u
najgorim slučajevima smrt.
Crack
Crack je ulični naziv za slobodnu bazu kokaina koja se dobiva preradom
kokain hidroklorida u prahu u tvar pripremljenu za pušenje. Izraz crack
nastao je od pucketanja koje se čuje pri pušenju smjese. Pušenjem
cracka osoba osjeća euforiju za manje od deset sekundi. Učinak je brz i
intenzivan pa se zloporaba cracka raširila osamdesetih godina prošlog
stoljeća. Drugi je razlog raširene zloporabe jeftin način proizvodnje.
Pušenje cracka može izazvati agresivno, paranoidno ponašanje u
korisnika. Razvija fizičku ovisnost.
Speed (metamfetamin)
Metamfetamin je bijeli kristalni prah gorka okusa, lako topljiv u vodi
ili alkoholu. To je sintetička droga. Na ilegalnom se tržištu
pojavljuje kao bezmirisni bijeli prašak, te u obliku tableta, kapsula
ili kristala. Na ulici je poznat pod imenima speed, meth, chalk,
crystal, ice i glass. Uzima se oralno ili intravenozno, puši ili
ušmrkuje. Neposredno nakon pušenja ili intravenoznog uzimanja osoba
doživljava intenzivno uzbuđenje koje traje od tri do pet minuta.
Ušmrkivanje ili oralno uzimanje izazivaju euforiju, koja traje 15-20
minuta. U manjim količinama metamfetamin povećava budnost i psihičku
aktivnost, a smanjuje apetit. Veće količine mogu prouzročiti grčeve,
visoku temperaturu i smrt. Ponavljana zloporaba metamfetamina uzrokuje
razvoj tolerancije pa se javlja potreba za povećanjem doze. Tada mogu
nastupiti simptomi nasilna ponašanja, konfuzije i anksioznosti. Mogu se
javiti i psihotične epizode popraćene paranojom, zvučne halucinacije i
nagle promjene raspoloženja.
Ecstasy
Naziv ecstasy izvorno se veže za spoj
3,4-metilendioksimetil-amfetamina. Obično je u kapsulama, tabletama ili
prahu i djeluje kao psihostimulans i halucinogen. U pravilu se uzima u
društvu jer prividno povećava društvenost i prisnost te tjelesnu snagu
i energiju. Zato se popularno naziva plesnom drogom. Uzima li se
oralno, učinci se javljaju nakon 40-ak minuta. Ušmrkivanje i
ubrizgavanje proizvodi brže djelovanje. Primarni učinci traju otprilike
dva sata. Depresivni učinci ecstasyja i nesanica mogu se osjećati i
nekoliko dana poslije uzimanja. Ulični nazivi za ecstasy su: XTC, Adam,
M&M, E, eki, ekstaza, bomboni, bonkasi i cukarini. Kako su
tabletice ukrašene pojedinim simbolima, često se rabi kolokvijalni
naziv po simbolu koji je utisnut. Većina se stručnjaka slaže da ecstasy
oštećuje mozak, a može dovesti i do smrti. Čak i jedna tableta može
biti smrtonosna.
Kanabinoidi (marihuana, hašiš, skunk)
Kanabinoidi je izraz koji se rabi za marihuanu i druge priprave
indijske konoplje. Marihuana je mješavina suhog lišća i cvjetova biljke
indijske konoplje. Svi oblici kanabisa zadrže kanabinoide, aktivne
supstancije. Tvar s najjačim psihoaktivnim djelovanjem jest alkaloid
tetrahidrokanabinol, odnosno THC. Koncentracija THC-a različita je: u
marihuani je niska (jedan-jedan i pol posto). Različite inačice biljke
mogu sadržavati veće koncentracije THC-a. U smoli kanabisa, takozvanom
hašišu, koncentracija THC-a je 10 posto, a u skunku mnogo veća. Ulični
nazivi za marihuanu su: trava, vutra, gras, zelenilo, žiža, marica,
gandža, pljuga, joint i prža. Neposredni učinci marihuane očituju se
euforičnim raspoloženjem, nekontroliranim smijehom, ali i pospanošću,
poremećenim osjećajem za vrijeme i poremećajem ravnoteže. Ponekad se
nakon konzumacije mogu javiti halucinacije te osjećaj panike koji se
očituje jakim strahom, lupanjem srca i padom krvnog tlaka. Također se
javlja crvenilo bjeloočnica, suha usta i pojačan osjećaj gladi.
Marihuana se najčešće puši, ali se može i žvakati. Posljedice
dugotrajne zloporabe marihuane su: poremećaj pamćenja, smanjena
sposobnost učenja, poremećaj spolnih žlijezda i povećana učestalost
raka pluća. Znanstvenici vjeruju da marihuana uzrokuje i psihičku i
fizičku ovisnost.
LSD (trip)
LSD je jedna od najčešće rabljenih halucinogenih supstancija. Dobiva se
ekstrakcijom iz gljivica jije te umjetno u (ilegalnim) laboratorijima.
U čistom stanju LSD izgleda kao prašak bez boje, okusa i mirisa. Ulični
nazivi LSD-a su: trip, putovanje, markica, rajska muzika, kiselina,
jastreb, nebo, šećer, plava kiselina i zen. Često se nazivaju prema
motivu otisnutom na papiriću natopljenom LSD-om. Konzumira se oralno.
Početak djelovanja LSD-a u prosjeku nastupa od 20 do 60 minuta nakon
uzimanja. U početku djelovanja LSD izaziva nedefiniran osjećaj, sličan
osjećaju uznemirenosti i iščekivanju nečega neodređenog. Često se
javlja osjećaj viška energije u tijelu, povećana osjetljivost na
svjetlo ili doživljaj stvari drukčije nego u stvarnosti. Kako učinci
jačaju, javlja se širok spektar osjetilnih promjena: mentalna i fizička
stimulacija, širenje zjenica, vizulalni efekti i halucinacije. Mijenja
se stanje svijesti i način razmišljanja, stvara se osjećaj uvida u
"nešto više", zbunjenost, paranoja te se brzo izmjenjuju osjećaji
straha, ljutnje, sreće i veselja. Pod djelovanjem LSD-a koža je
naježena, znojenje prekomjerno i broj otkucaja srca je povećan. Zbog
pogrešne percepcije često se događa da osobe pod utjecajem LSD-a
pokušavaju, primjerice, zaustaviti vlak pri punoj brzini ili preskočiti
sa zgrade na zgradu te tako pogibaju. Moguća su i samoubojstva. Izaziva
psihičku ovisnost.
Inhalacijska sredstva
U skupinu inhalacijskih sredstava ulaze organski spojevi koji se rabe u
industriji poput autolakova; organska otapala kao što su kloroform,
aceton i benzin; plinovi kao što je anestetik halotan; aerosoli,
primjerice lakovi za kosu i osvježivači prostora te nitriti, odnosno
sredstva koja izgaranjem oslobađaju dušikove pare. Za njih se vjeruje
da poboljšavaju seksualnu aktivnost. Neki su učinci inhalacijskih
sredstava poput vrtoglavice i glavobolje kratkoročni. No, često može
doći do akutnog trovanja i prestanka rada srca i disanja, što dovodi do
smrti. Dugotrajna konzumacija jako oštećuje mozak i živce.
Prirodne opojne supstancije
U prirodi ima supstancija koje životinje izbjegavaju, a ljudi su
posegnuli za njima kao drogom. Koriste se gljive (140 vrsta psylocibe,
zatim gljive muhare, od koje u istočnom Sibiru dobivaju muskarin).
Popularan je kaktus peyotl, ukrasni slak, bunika, različito bobičasto
bilje. Sve to može teško narušiti zdravlje, čak do smrti.
Vrste droga i kako djeluju
