Vrste droga i kako djeluju

15.01.2005.
u 11:02

Proizvodi se iz morfija, prirodne tvari koja se dobiva iz čahure opijumskog maka. Na ilegalnom tržištu pojavljuje se kao bijeli ili smeđi prah. Ulični nazivi za heroin u Hrvatskoj su: žuto, hors, tožu, hevi. U organizam se unosi ušmrkivanjem, pušenjem ili intravenozno. Kratkoročni učinci su crvenilo kože, suhoća usta i osjećaj malaksalosti udova. Može biti popraćeno mučninom, povraćanjem i svrabom, posebice u početku konzumacije. Nakon početnih učinaka, javlja se snenost. Mentalne su funkcije zamagljene. Srce sporije kuca i disanje je usporeno. Ponavljana zloporoba heroina razvija psihičku i fizičku ovisnost. U kasnijim stadijima ovisnosti kod intravenoznih konzumenata izaziva propadanje vena, infekcije i čireve. Moguća su oštećenja jetre, pluća, bubrega, mozga te sepsa. Uzimanje prevelike količine izaziva smrt. Većina heroinskih ovisnika zajednički rabi igle i šprice i zato su izloženi opasnosti od zaraze HIV-om i drugim infektivinm bolestima.

Kokain
Psihoaktivna tvar koja djeluje stimulativno na mozak. Proizvodi se iz grmaste zimzelene biljke koke, koja uspijeva u Južnoj Americi, u nekim dijelovima Afrike, u Indoneziji i na Havajima. Na ulici se prodaje kao fini, kristalizirani prah koji se u govoru narkomanskog miljea naziva bijelo, koka, snješko i koks. Osnovni načini unošenja kokaina u organizam su žvakanje (lišća koke) i ušmrkivanje. Učinci djelovanja kokaina javljaju se gotovo odmah nakon uzimanja jedne doze i nestaju nakon nekoliko minuta ili sati. U manjim količinama stvara osjećaj euforije i energičnosti, govorljivosti i uzrokuje promjenu percepcije. Podražuje i centar za spolnost, a isto tako može dovesti do napada panike. Kratkoročni učinci djelovanja kokaina su nemir, razdražljivost i zabrinutost, koje prate vrtoglavica, grčevi u mišićima ili paranoja. Dugoročno, kokain vodi u psihičku ovisnost. Zloporaba kokaina uzrokuje brojne štetne posljedice po zdravlje. Najčešći su problemi srčana aritmija i srčani udar, bolovi u prsima uz opasnost prestanka disanja, glavobolje, mučnine i grčevi s opasnošću moždanog udara i kome. Kokain smanjune potrebu za hranom pa kronični korisnici gube na tjelesnoj težini. Ušmrkuje li se kokain, može doći do gubitka osjeta mirisa, krvarenja iz nosa, otežana gutanja, promuklosti i nadraženosti nosne pregrade. Oralno unošenje može prouzročiti tešku crijevnu gangrenu, a u najgorim slučajevima smrt.

Crack
Crack je ulični naziv za slobodnu bazu kokaina koja se dobiva preradom kokain hidroklorida u prahu u tvar pripremljenu za pušenje. Izraz crack nastao je od pucketanja koje se čuje pri pušenju smjese. Pušenjem cracka osoba osjeća euforiju za manje od deset sekundi. Učinak je brz i intenzivan pa se zloporaba cracka raširila osamdesetih godina prošlog stoljeća. Drugi je razlog raširene zloporabe jeftin način proizvodnje. Pušenje cracka može izazvati agresivno, paranoidno ponašanje u korisnika. Razvija fizičku ovisnost.

Speed (metamfetamin)
Metamfetamin je bijeli kristalni prah gorka okusa, lako topljiv u vodi ili alkoholu. To je sintetička droga. Na ilegalnom se tržištu pojavljuje kao bezmirisni bijeli prašak, te u obliku tableta, kapsula ili kristala. Na ulici je poznat pod imenima speed, meth, chalk, crystal, ice i glass. Uzima se oralno ili intravenozno, puši ili ušmrkuje. Neposredno nakon pušenja ili intravenoznog uzimanja osoba doživljava intenzivno uzbuđenje koje traje od tri do pet minuta. Ušmrkivanje ili oralno uzimanje izazivaju euforiju, koja traje 15-20 minuta. U manjim količinama metamfetamin povećava budnost i psihičku aktivnost, a smanjuje apetit. Veće količine mogu prouzročiti grčeve, visoku temperaturu i smrt. Ponavljana zloporaba metamfetamina uzrokuje razvoj tolerancije pa se javlja potreba za povećanjem doze. Tada mogu nastupiti simptomi nasilna ponašanja, konfuzije i anksioznosti. Mogu se javiti i psihotične epizode popraćene paranojom, zvučne halucinacije i nagle promjene raspoloženja.

Ecstasy
Naziv ecstasy izvorno se veže za spoj 3,4-metilendioksimetil-amfetamina. Obično je u kapsulama, tabletama ili prahu i djeluje kao psihostimulans i halucinogen. U pravilu se uzima u društvu jer prividno povećava društvenost i prisnost te tjelesnu snagu i energiju. Zato se popularno naziva plesnom drogom. Uzima li se oralno, učinci se javljaju nakon 40-ak minuta. Ušmrkivanje i ubrizgavanje proizvodi brže djelovanje. Primarni učinci traju otprilike dva sata. Depresivni učinci ecstasyja i nesanica mogu se osjećati i nekoliko dana poslije uzimanja. Ulični nazivi za ecstasy su: XTC, Adam, M&M, E, eki, ekstaza, bomboni, bonkasi i cukarini. Kako su tabletice ukrašene pojedinim simbolima, često se rabi kolokvijalni naziv po simbolu koji je utisnut. Većina se stručnjaka slaže da ecstasy oštećuje mozak, a može dovesti i do smrti. Čak i jedna tableta može biti smrtonosna.

Kanabinoidi (marihuana, hašiš, skunk)
Kanabinoidi je izraz koji se rabi za marihuanu i druge priprave indijske konoplje. Marihuana je mješavina suhog lišća i cvjetova biljke indijske konoplje. Svi oblici kanabisa zadrže kanabinoide, aktivne supstancije. Tvar s najjačim psihoaktivnim djelovanjem jest alkaloid tetrahidrokanabinol, odnosno THC. Koncentracija THC-a različita je: u marihuani je niska (jedan-jedan i pol posto). Različite inačice biljke mogu sadržavati veće koncentracije THC-a. U smoli kanabisa, takozvanom hašišu, koncentracija THC-a je 10 posto, a u skunku mnogo veća. Ulični nazivi za marihuanu su: trava, vutra, gras, zelenilo, žiža, marica, gandža, pljuga, joint i prža. Neposredni učinci marihuane očituju se euforičnim raspoloženjem, nekontroliranim smijehom, ali i pospanošću, poremećenim osjećajem za vrijeme i poremećajem ravnoteže. Ponekad se nakon konzumacije mogu javiti halucinacije te osjećaj panike koji se očituje jakim strahom, lupanjem srca i padom krvnog tlaka. Također se javlja crvenilo bjeloočnica, suha usta i pojačan osjećaj gladi. Marihuana se najčešće puši, ali se može i žvakati. Posljedice dugotrajne zloporabe marihuane su: poremećaj pamćenja, smanjena sposobnost učenja, poremećaj spolnih žlijezda i povećana učestalost raka pluća. Znanstvenici vjeruju da marihuana uzrokuje i psihičku i fizičku ovisnost.

LSD (trip)
LSD je jedna od najčešće rabljenih halucinogenih supstancija. Dobiva se ekstrakcijom iz gljivica jije te umjetno u (ilegalnim) laboratorijima. U čistom stanju LSD izgleda kao prašak bez boje, okusa i mirisa. Ulični nazivi LSD-a su: trip, putovanje, markica, rajska muzika, kiselina, jastreb, nebo, šećer, plava kiselina i zen. Često se nazivaju prema motivu otisnutom na papiriću natopljenom LSD-om. Konzumira se oralno. Početak djelovanja LSD-a u prosjeku nastupa od 20 do 60 minuta nakon uzimanja. U početku djelovanja LSD izaziva nedefiniran osjećaj, sličan osjećaju uznemirenosti i iščekivanju nečega neodređenog. Često se javlja osjećaj viška energije u tijelu, povećana osjetljivost na svjetlo ili doživljaj stvari drukčije nego u stvarnosti. Kako učinci jačaju, javlja se širok spektar osjetilnih promjena: mentalna i fizička stimulacija, širenje zjenica, vizulalni efekti i halucinacije. Mijenja se stanje svijesti i način razmišljanja, stvara se osjećaj uvida u "nešto više", zbunjenost, paranoja te se brzo izmjenjuju osjećaji straha, ljutnje, sreće i veselja. Pod djelovanjem LSD-a koža je naježena, znojenje prekomjerno i broj otkucaja srca je povećan. Zbog pogrešne percepcije često se događa da osobe pod utjecajem LSD-a pokušavaju, primjerice, zaustaviti vlak pri punoj brzini ili preskočiti sa zgrade na zgradu te tako pogibaju. Moguća su i samoubojstva. Izaziva psihičku ovisnost.

Inhalacijska sredstva
U skupinu inhalacijskih sredstava ulaze organski spojevi koji se rabe u industriji poput autolakova; organska otapala kao što su kloroform, aceton i benzin; plinovi kao što je anestetik halotan; aerosoli, primjerice lakovi za kosu i osvježivači prostora te nitriti, odnosno sredstva koja izgaranjem oslobađaju dušikove pare. Za njih se vjeruje da poboljšavaju seksualnu aktivnost. Neki su učinci inhalacijskih sredstava poput vrtoglavice i glavobolje kratkoročni. No, često može doći do akutnog trovanja i prestanka rada srca i disanja, što dovodi do smrti. Dugotrajna konzumacija jako oštećuje mozak i živce.

Prirodne opojne supstancije
U prirodi ima supstancija koje životinje izbjegavaju, a ljudi su posegnuli za njima kao drogom. Koriste se gljive (140 vrsta psylocibe, zatim gljive muhare, od koje u istočnom Sibiru dobivaju muskarin). Popularan je kaktus peyotl, ukrasni slak, bunika, različito bobičasto bilje. Sve to može teško narušiti zdravlje, čak do smrti.

Želite prijaviti greške?