S godinama se mnogi osjećaju kao da su odavno prošli svoj životni vrhunac. No, nova australska studija poručuje – možda vas on tek čeka, piše Daily Mail. Znanstvenici sa Sveučilišta Zapadne Australije otkrili su da ukupno mentalno funkcioniranje mozga doseže vrhunac između 55. i 60. godine života.
Ljudi u toj dobi, pokazuje istraživanje, često su najuspješniji u rješavanju složenih problema i obavljanju visokih rukovodećih poslova. „Kako mladost ostaje sve dalje iza nas, lako se javlja strah od starenja,“ rekao je voditelj studije profesor Gilles Gignac. „No, naša istraživanja pokazuju da za mnoge od nas zrelije godine donose najbolje psihološke sposobnosti. Možda je vrijeme da prestanemo gledati srednju dob kao silazak i počnemo je doživljavati kao uspon.“
Dok prethodne studije pokazuju da ljudi fizički dosežu vrhunac u kasnim dvadesetima ili ranoj tridesetoj, kognitivni razvoj ima drugačiju putanju. Australski tim analizirao je više ranijih istraživanja i identificirao 16 ključnih kognitivnih i osobinskih karakteristika, među kojima su moralno rasuđivanje, memorija, brzina obrade informacija, znanje i emocionalna inteligencija.
Uključeni su i poznati „velikih pet“ osobina ličnosti: ekstraverzija, emocionalna stabilnost, savjesnost, otvorenost prema iskustvu i ugodnost. „Standardiziranjem svih podataka mogli smo precizno usporediti kako se svaka od tih osobina mijenja tijekom života,“ objašnjava Gignac.
Kada su rezultati objedinjeni, pokazao se zanimljiv obrazac – ukupno mentalno funkcioniranje dostiže vrhunac između 55. i 60. godine, lagano opada nakon 65., a brži pad vidljiv je nakon 75. godine. Neke sposobnosti, poput savjesnosti, svoj vrhunac dosežu oko 65. godine, a emocionalna stabilnost čak oko 75.
Moralno rasuđivanje, primjerice, dodatno jača u poznijoj dobi, oko sedamdesete godine i kasnije. Iako opće mentalne funkcije nakon 75. počinju slabjeti, sposobnost odupiranja kognitivnim pristranostima – onim misaonim prečacima koji nas mogu navesti na pogrešne odluke – može se nastaviti poboljšavati i u sedamdesetima i osamdesetima.
Rezultati, objavljeni u časopisu Intelligence, mogli bi objasniti zašto mnoge najzahtjevnije menadžerske i rukovodeće pozicije zauzimaju osobe u pedesetima i šezdesetima. Najpogodniji kandidati za odgovorne i strateške uloge u pravilu su između 55. i 60. godina, rjeđe mlađi od 40 ili stariji od 65.
No, istraživači upozoravaju da stariji radnici često teže ponovno pronalaze posao nakon otkaza, dijelom zbog predrasuda da su pred mirovinom. „Iako se često ističe da kognitivne sposobnosti opadaju već u ranim tridesetima, naši rezultati pokazuju da kada se promatra šira slika – čovjekova funkcionalna sposobnost zapravo doseže vrhunac u srednjoj dobi,“ zaključuju autori.
„To ruši mnoge ustaljene predodžbe o dobi i sposobnosti, te sugerira da srednja dob predstavlja pravi vrhunac psihološke spremnosti za složene i odgovorne zadatke.“
Znanstvenici pritom razlikuju „fluidnu“ i „kristaliziranu“ inteligenciju – pojmove koje je još 1943. definirao britanski psiholog Raymond Cattell. Fluidna inteligencija odnosi se na brzinu obrade informacija i rješavanje novih problema, dok kristalizirana proizlazi iz iskustva i stečenog znanja. Prva doseže vrhunac u dvadesetima, dok druga raste s godinama.
„Kada pogledamo širu sliku, izvan same brzine razmišljanja, dobivamo posve drugačiji uvid,“ zaključuje profesor Gignac. „Procjene sposobnosti trebale bi se temeljiti na stvarnim kompetencijama pojedinca, a ne na pretpostavkama vezanim uz dob.“
Otvori KEKS Pay
