Radimo na statistici o tome jesu leasing društva učinila baš ono što su korisnici htjeli; neki su davali moratorije na tri mjeseca, neki na šest; moramo vidjeti koja to društva nisu poslušala. S nekima već obavljamo razgovore, a obavit ćemo ih još, da daju što više vremena korisnicima leasinga, da onima koji imaju novu flotu ne naplaćuju kamatu – objasnio je situaciju vezanu uz teškoće prijevoznika koji otplaćuju leasing zbog korona krize Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, na konferenciji za novinare koju su organizirali kako bi predstavili web stranicu „Novac za sutra“, posvećenu boljoj financijskoj pismenosti građana.
Žigman je istaknuo da su povremeni linijski prijevoznici u teškoj situaciji jer nemaju prihoda, a vrijednost imovine koju otplaćuju na leasingu pada.
- U početku su mnoga leasing društva u moratoriju naplaćivala kamatu, a za vozila koja su nova kamata je velika, glavnica mala, pa su korisnici bili oslobođeni i po samo deset posto iznosa rate – kaže Žigman, a na pitanje o mogućim oprostima kamata i reprogramima, odvraća da se razgovori o tome očekuju u ožujku sljedeće godine.
- Ako ni do tada ne bude rješenja, krenut će se u razgovore s društvima o reprogramima. Hoće li to biti oprost, diskont, „haircut“... pojedinačna je politika svakog društva – pojašnjava regulator.
Inače, od ukupne vrijednosti svih leasing ugovora od oko 18 milijardi kuna, zatražen je moratorij u iznosu od 6,3 milijarde kuna, a realizirano je 84 posto zatražene vrijednosti, većinom za financijski leasing s pravnim osobama, dok su potrošači zatražili moratorije u iznosu od 184 milijuna kuna. U krizi su i fondovi izgubili dio imovine, no regulator je zadovoljan što je povlačenje udjela prošlo glatko; nije bilo problema s likvidnošću i isplatama; kažu kako je dobro je da je industrija ulagala u visokolikvidne instrumente koje je mogla unovčiti. Posljednjih nekoliko tjedana, pak, udjeli u investicijskim fondovima počinju rasti, dok su se uplate u obvezne mirovinske fondove vratile na visine prije korone.
Neki su vrijeme krize iskoristili i za kriminalne aktivnosti pa su, prema riječima Jurice Jednačka, člana Upravnog vijeća Hanfe, u zadnje vrijeme svjedoci prijevare malih ulagača preko telefona i društvenih mreža.
- Nudi im se brza zarada, a nešto kao brza i sigurna zarada ne postoji – poručuje Jednačak te napominje kako im je u Hanfi cilj da mali ulagači više sudjeluju u radu kompanija u koje ulažu, kroz Glavne skupštine koje su i glavno mjesto na kojem dioničari mogu saznati informacije o svom ulaganju.
Osvrnuvši se na dosadašnje rezultate financijske pismenosti, Žigman očekuje veći doprinos od financijskih društava, posebno društava za upravljanje mirovinskim fondovima. U tu im je svrhu Hanfa propisala smjernice za osnaživanje financijske pismenosti.
- S obzirom da su pojmovi vezani uz mirovinski sustav i mirovinsku štednju još nedovoljno poznati ukupnoj javnosti ove će smjernice doprinijeti boljem poznavanju mirovinskih pojmova te osnaživanju ukupne razine financijske pismenosti građana. Smjernicama je, između ostalog, definirano i obuhvaćeno razdvajanje aktivnosti za osnaživanje financijske pismenosti od promidžbenih aktivnosti društava, obvezu strategija u provođenja aktivnosti, segmentacija aktivnosti prema ciljnim skupinama, način izvještavanja regulatora o aktivnostima i drugo – preciziraju u Hanfi u kojoj kažu da je potreba za financijskim obrazovanjem građana u Hrvatskoj iznimno velika, posebno u vremenu promjene potrošačkih i štednih navika zbog utjecaja epidemije koronavirusa na osobne financije.
Čelnik Hanfe naglasio je i koje su tri glavne odrednice financijskog znanja građana koje trebaju unaprijediti:
- Dugoročno planiranje štednje za narednih 10, 15 i 20 godina pa i više godina je jako važno kako bismo pripremili temelje za mirovinu na vrijeme, a ne da o njoj počinjemo razmišljati s 55 godina. Potom je važno da ljudi budu što manje financijski naivni, da ne nasjedaju na lažna obećanja i da ne izgube svoj zarađeni ili ušteđeni novac, primjerice, putem web stranica koja nude brza bogaćenja. I treće, ali ne i najmanje važno, je da naučimo podrobno čitati informacije i dokumente kada odlučujemo koju ćemo uslugu odabrati i kakav ćemo ugovor potpisati.
U Hanfu stalno stižu razne pritužbe i predstavke građana, a dosta ih se odnosilo i na poslove s osiguravateljima nakon potresa. Predstavke koje im stižu po toj osnovi, ali i vezano za druge financijske usluge, u Hanfi će anonimizirati i objaviti na web stranici da građani vide kako mogu riješiti neki problem ako se nađu u toj situaciji.
- Bitno nam je da građani znaju da se mogu javiti Hanfi i mi ćemo odmah reagirati. Sve te predstavke rješavamo promptno. Možda nisu sve u korist građana, ali ih riješimo promptno – zaključio je Žigman.
