Na HRT-u danas je obilježena 87. godišnjica Hrvatskog radija i 57. godišnjica Hrvatske televizije, a dodijeljene su i godišnje nagrade. Za osobiti doprinos u televizijskom programu godišnju nagradu HRT-a dobili su Željko Rogošić i Darko Halapija za dokumentarni serijal "Libar Miljenka Smoje".
Robert Brkić dobio je nagradu za instalaciju opreme i emitiranje programa iz olimpijskog studija u Londonu, Dario Iričanin za dizajnersko rješenje HTV3 i HTV4 te Mario Britvić za dokumentarni serijal "Kič".
– Nagrada mi mnogo znači jer je rad na ovom dokumentarnom serijalu kruna mojeg rada na HRT-u, a priznanje je i cijeloj ekipi koja je radila na projektu, rekao je Britvić.
Nagradu za životno djelo "Ivan Šibl", koja se dodjeljuje istaknutim radnicima HRT-a koji su svojim stvaralaštvom u području radijske i televizijske djelatnosti obilježili vrijeme u kojem su djelovali, dobili su Jadran Marinković za područje radijske djelatnosti i Velimir Đuretić za područje televizijske djelatnosti.
– To je veliki poticaj za mene. To je nagrada za višegodišnja izvanredna dostignuća i zato mi puno znači jer ja još imam mnogo toga za reći, još imam puno toga što mogu prenijeti mlađim kolegama – rekao je Đuretić.
Reporterka Anka Bilić Keserović nagrađena je za dokumentarni film "I ružičasto je crno". Redatelj i scenarist Miro Branković nagradu je primio za dokumentarni serijal "U potrazi za Markom Polom".
Godišnju nagradu za posebna zalaganja i realizaciju projekata HRT-a od posebnog poslovnog i programskog interesa dobili su u radijskom programu Vlatka Mihavec i Antonia Hrvatin Roth te Danijel Blagec – ekipa koja je realizirala javljanje iz Vatikana u povodu izbora novog pape Franje.
Željko Mesar dobio je nagradu za projekt "HR demo klub" te Ivan Kojundžić za projekt "Zvukovni rječnik“.
– Ovu nagradu posvećujem svim kolegama i pomoći će nam u budućem radu te pridonijeti uspostavi govornih standarda. Projekt zvukovnog rječnika sigurno će biti od koristi kolegama i cijelom HRT-u, rekao je Kojundžić.
– Ovaj entuzijazam, zadovoljstvo i osjećaj vrijednosti koji naši djelatnici daju svemu što rade, želio bih to vratiti HRT-u. Istodobno, naši tehnološki, informacijski i ostali izazovi na HRT-u danas su ogromni. Ali najveći izazov leži u tome da mobiliziramo sve ono što u kući imamo, prije svega ljude, kako bismo mogli zakoračiti u budućnost te da budemo jedan važan element pomoći društvu – rekao je glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman.
>>Povjerenstvo: Goran Radman je u potencijalnom sukobu interesa
