ZAGREB - Zbog nedolična ponašanja, krađa, dolaska na nastavu u alkoholiziranu stanju, maltretiranja drugih učenika ili nastavnika, uništavanja tuđe imovine, uzimanja droga ili nečeg sličnog što spada u kategoriju neprimjerena ponašanja prošle školske godine u cijeloj je Hrvatskoj iz jedne u drugu školu preseljeno 86 učenika osnovnih škola. Većinu čine učenici od petog do osmog razreda, ali i 27 učenika od prvog do četvrtog razreda moralo je promijeniti školu. O tim problemima nastavnici nerado pričaju bojeći se da će zbog takva slučaja njihova škola doći na loš glas.
12.000 nagrađenih
Pedagoginja u jednoj od najboljih zagrebačkih osnovnih škola, "Matija Gubec", profesorica Snježana Lozančić sjeća se da je k njima prije nekoliko godina iz jedne susjedne škole preseljen dječak. Preseljenje u novu sredinu, i to u školu u kojoj mnogo pozornosti obraćaju razgovoru s djecom i gdje im se maksimalno pomaže da što bezbolnije svladaju školsko gradivo, o čemu svjedoči i uspješnost učenika,"problematičnu" dječaku nije promijenilo način života i ponašanje. Nastavio je po starome, a dodatno se pojavio i problem adaptacije. Zbog toga se poslije nekog vremena vratio u svoju staru školu, ali kako mu je ulica bila zanimljivija od školskih klupa, prekinuo je školovanje.
Takvi su slučajevi, ističe profesorica Lozančić, vrlo rijetki, a u njihovoj školi gotovo pa nema ponavljača, a i broj onih koji odlaze na popravne ispite može se izbrojiti na prste jedne ruke.
- Prošle školske godine na popravnom smo imali četiri učenika sedmih razreda i dva šestaša. Osmaši zbog upisa u srednju školu malo jače stisnu i prolaze bez popravnih. Prijelomni je i čini mi se najteži sedmi razred, a kod mlađih uzrasta popravnih uopće nemamo - kaže prof. Lozančić. Od ukupno 402.941 učenika osnovnih škola na popravnom ispitu završi ih 10.913, a za njih 437 ni popravni ispit ne znači prelazak u viši razred. Zanimljivo je također da malo više od 1900 učenika ne završi razred.
No, pogrešno bi bilo na temelju tih podataka, koji su izraženi u postocima vrlo niski, zaključiti kako su nam osnovci nedgovorni i slabi učenici. Mnogo bolji pokazatelj uspješnosti podatak je da je pohvalu u prošloj školskoj godini zaslužilo gotovo 120 tisuća učenika, a gotovo 12 tisuća ih je nagrađeno. Osim toga, prosječna je ocjena naših osnovaca 4,1, s time što su malo uspješniji učenici nižih razreda.
Iz različitih razloga, a u pravilu riječ je o dugotrajnijoj bolesti u prošloj školskoj godini neocijenjeno je ostalo 639 učenika. Dio učenika razred završava polažući razredne ili predmetne ispite.
Malo neocijenjenih
- Imamo jednog učenika koji je na višemjesečnu liječenju, a inače, broj neocijenjenih vrlo je, vrlo malen. Nastojimo im maksimalno pomoći u svladavanju nastavnog gradiva, pružaju im se pojačane konzultacije i dopunska nastava. Za svako dijete izradi se poseban plan i dogovore termini ispita. Nema onih bez ocjena, a dijete koje polaže predmetni ili razredni ispit u pravilu zadržava svoj uspjeh iz prethodnih razreda - tvrdi pedagoginja Snježana Lozančić prisjećajući se da su prošle godine imali djevojčicu koja je polagala ispit. - Takvim učenicima pomažu nastavnici, ali i kolege kopirajući im bilježnice, objašnjavajući što se radi na satu i ponekad vježbajući s njima. Učenici su jako povezani - zaključuje profesorica Lozančić.
Iako u sustavu obrazovanja postoji mogućnost da učenici ubrzaju svoje školovanje završavajući dva razreda u jednom, ipak ih se izrazito malo odlučuje za to, čak i u školi koja je dobra. - U posljednjih nekoliko godina imali smo samo jednog učenika koji je u jednoj školskoj godini završio prvi i drugi razred, a ove imamo u programu na engleskom jeziku dva stranca koji završavaju sedmi i osmi razred - kaže prof. Lozančić. Da je doista tako potvrđuje podatak kako je u prošloj školskoj godini samo 47 učenika u jednom završilo dva razreda osnovne škole - a za to se, što je po ocjenama stručnjaka i emocionalno riskantno, odlučilo najviše petaša - čak 9.
Irena Kustura
