Naslovnica Vijesti Hrvatska

Zastupnici složni: Hrvatska treba uvesti euro, ali još nismo spremni

Čelnik Mosta Božo Petrov slaže se da Hrvatska u ovom trenutku nije spremna za uvođenje eura jer nismo proveli potrebne reforme, a drži kako bi o tome trebalo pitati i građane na referendumu
28. veljače 2019. u 13:35 13 komentara 218 prikaza
Božo Petrov
Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Većina parlamentarnih stranaka podržava uvođenje eura, no slažu se da je to dug proces koji zahtijeva određene pripreme. U Mostu drže kako bi o svemu trebali odlučivati građani na referendumu, dok iz GLAS-a podsjećaju da su građani svoj stav o tome već rekli na referendumu o ulasku u EU. Dok je u Vladi trajala druga sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, zastupnici u Saboru novinarima su pojasnili svoje stavove o uvođenju eura.

Sjednica Sabora Burno u Saboru Grmoja napao ministricu Pejčinović Burić, Jandroković dijelio opomene

SDP-ov Branko Grčić tako kaže da njegova stranka podržava uvođenje eura, ali naglašava kako Hrvatska u ovom trenutku nije spremna za taj potez, pa podržava stav ministra financija Zdravka Marića kako "nećemo srljati u europsku monetarnu uniju".

– Za to imamo puno razloga, osim činjenice da europska monetarna unije donosi korist izbjegavanja valutnog rizika, da se može očekivati daljnji pad kamatnih stopa, smanjuju se transakcijski troškovi. S druge strane, postavlja se pitanje je li hrvatsko gospodarstvo u ovom trenutku toliko važno i stabilno da bi u nekim mogućim budućim krizama šteta po gospodarstvo od te kriza bila manja zato što jesmo ili zato što nismo u eurozoni – kaže Grčić. Podsjeća da su neke ekonomije sadašnjih članica nespremne ušle u monetarnu uniju i preuzele euro da bi onda 2008. doživjele vrlo tešku ekonomsku i financijsku krizu, poput Grčke, Španjolske, Portugala pa i Irske.

– Zato nam je zadnji trenutak za ozbiljne reforme jer potencijal gospodarskog rasta u Hrvatskoj je jako nizak i to isključivo zbog činjenice da imamo glomazni javni sektor, velike troškove i države i lokalne i regionalne samouprave, javna su poduzeća neefikasna. Tu ima jako puno rezervi koje ako se iskoriste u narednim godinama mogu hrvatsko gospodarstvo učiniti puno jačim nego što je sada. Rok za uvođenje eura ovisi o reformskom potencijalu ove, ali i budućih vlada koje će doći iza nje, i to u svim sektorima, od javne uprave, zdravstva, mirovinskog sustava. Ne može se u osjetljivim vremenima zapošljavati četiri, pet tisuća novih ljudi u javnoj upravi, a s tim istim novcem, kroz sustava potpora, moglo se zaposliti dvostruko više ljudi u privatnom sektoru. Ovo je totalno krivi put, a slično se događa i u javnim poduzećima gdje je ova Vlada u nekoliko godina nakrcala tri do četiri tisuće ljudi,a direktno efekt je prepolavljanje dobiti tih poduzeća. Nizak reformski kapacitet Vlade, na žalost, odgodit će i smanjiti predstojeći euro i predsjednički izbori ove te parlamentarni iduće godine – smatra Grčić.

Tomislav Panenić Tomislav Panenić: 'HDZ je Milinkovića nagradio odlaskom u Sabor iako se protiv njega vodi kazneni postupak'

Čelnik Mosta Božo Petrov slaže se da Hrvatska u ovom trenutku nije spremna za uvođenje eura jer nismo proveli potrebne reforme, a drži kako bi o tome trebalo pitati i građane na referendumu.

– Bez obzira na to što to Vlada zna, oni srljaju, trče pred rudo i lome preko koljena jer znaju da građani to ne podržavaju i da samo vanjske okolnosti utječu na nekakav način da to pokušaju napraviti. Ako Vlada ustraje i nastavi srljati, suočit će se s referendumom o euru. Mi ćemo danas pokrenuti konzultacije sa svim političkim opcijama i svim zainteresiranim skupinama u društvu oko referenduma. Ocijenit ćemo kada je najbolji trenutak za referendum, ali ako Vlada nastavi s lomljenjem preko koljena, onda će se u tom trenutku i suočiti s referendumom – kaže Petrov. Podsjeća da se najavljuje i mogućnost nove recesije zbog čega bi Hrvatska mogla biti dodatno izložena lošim gospodarskim trendovima.

– Hrvatska treba nekoliko godina ispunjavati fiskalne kriterije, ne smije ovisiti o vanjsko-političkim i vanjsko-gospodarskim situacijama i trebamo pokazati da smo u stanju uvesti euro.

Najprije trebamo provesti reformu javne uprave, nakon toga pravosuđe, rješavanje birokracije, određeni gospodarski potezi u smjeru jačanja poduzetništva. Ima niz koraka koje oni trebaju odraditi da bismo pokazali da smo spremni, a oni nisu ništa apsolutno ništa napravili, iako su 2018. godinu najavili kao godinu reformi. Možda zato što je netko dobio zadatak iz Bruxellesa da uvede euro bez obzira na to što će Hrvati na kraju plaćati tu cijenu, ide se lomiti preko koljena. Mi to jednostavno ne smijemo dopustiti ako želimo budućnost za Hrvatsku i ako ne želimo duplo više blokiranih i duplo slabije gospodarstvo – naglašava Petrov.

euri Eurozona Ove su države imale najveće koristi od uvođenja eura

HNS-ov Stjepan Čuraj pojašnjava kako uvođenje eura mora biti posljedica, a ne cilj.

– Cilj moraju biti sve makroekonomske pretpostavke ekonomske stabilnosti koje moramo ispuniti. Ako ih možemo ispuniti, mi to pozdravljamo, ali srljati bez kvalitetnog ispunjavanja tih pretpostavki ne bi bilo dobro. Za sada nemam dojam da srljamo, ali treba pratiti parametre koji će nam dati odgovore na sva pitanja koja sada postavljamo – kaže Čuraj. Sigurno je da euro donosi dosta toga dobrog, pogotovo što se tiče potencijala za investicije jer time uklanjamo rizik aprecijacije ili deprecijacije kune, kamatne stope su niže, zaduživanje je povoljnije, a transakcijski troškovi niži, pojašnjava.

– Ima puno toga dobroga, ali moramo paziti i na sve one potencijalno negativne strane koje su se pojavljivale u povijesti, ali koje nisu zabrinjavajuće. Idemo prvo osigurati da cilj bude očuvanje makroekonomske stabilnosti i da onda dobijemo euro kao posljedicu, a ne kao sankciju. Što se tiče mogućih negativnosti, inflacija i troškovi konverzije na razini povijesti su se pokazali između 0,2 i 0,3 posto BDP-a, a i rast cijena je zanemariv. Kroz pametnu poreznu politiku moglo bi doći i do pune primjene linearnog smanjivanja PDV-a za eventualno jedan postotni poen tako da se sve to može poništiti. Iako još nismo ispunili sve uvjete, prvi i osnovni uvjet deficita je riješen, a treba smanjiti javni dug, no, nije toliko kritičan jer daleko naprednije zemlje imaju daleko veći javni dug. Moramo znati da obavljamo 60 posto trgovine sa zemljama eurozone, 75 posto naše štednje je u eurima, dakle, već sada smo puno naslonjeni na euro. No, upravo zbog rizika i konverzije i inflacije moramo biti oprezni i čuvati makroekonomsku stabilnost do točke kada odlučimo ići dalje da se to ne dogodi na štetu naših građana – vjeruje Čuraj.

nakon prozivke Sabor: Nije točno da je srednjoškolcima iz Buzeta zabranjen ulazak na galeriju

Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš kaže da Amsterdamska koalicija podržava opredjeljenje koje smo iskazali ulaskom u EU da jednom uđemo i u eurozonu.

– No, to nije samo zamjena kuna eurima nego dugi proces. Hrvatska mora biti spremna i fiskalno konsolidirana za ulazak u eurozonu. Kada uđemo, cijelo vrijeme ćemo biti kontrolirani da ne trošimo više nego što zarađujemo i to je interes bilo koje suvisle države. Jesmo li na zadovoljavajućoj razini, to treba vidjeti s HNB-om, koji tvrdi da jesmo, ali trebamo zaslužiti ući u eurozonu i to nam treba biti interes. Također, ima puno neznanja, oni koji su protiv plaše građane. Ne treba ih plašiti nego vidjeti iskustva drugih zemalja koje se ušle u eurozonu i mijenjali svoju valutu za euro, inflacija im je bila između 0,2 i 0,4 posto, a cijene su bile povećane ispod jedan posto. Zadaća je dobro educirati građane da budu svjesni što to znači jer to znači prvo obavezu države da bude spremna – objašnjava Mrak Taritaš. Svi pokazatelji govore da nam treba barem tri do četiri godine za ulazak u eurozonu, ako budemo jako dobri, dodaje, no i naglašava kako rok treba produžiti ako opet dođe do recesije.

Zagreb: SDP skupio potreban broj potpisa za pokretanje postupka zakona o udomiteljstvu Zahtjev za ocjenu ustavnosti 'Zakon je diskriminatoran, gejevi i lezbijke imaju obitelj kao i svi mi ostali'

– Što se referenduma koji Most najavljuje tiče, kada smo imali referendum o ulasku u EU, tada smo pristali na ulazak u sve ono što EU znači, odnosno, Schengen i eurozonu. Svaki novi referendum unosi zabunu među građane. Treba pokazati realno stanje i realne podatke jer je neznanje veliki problem i ne treba građane plašiti uvođenjem eura i rastom cijena. Mi ionako već sada sve preračunavamo u eure, a oni koji misle da je euro bauk, plaše građane i trebaju snositi odgovornost – zaključila je Mrak Taritaš.

>> Miro Bulj u Saboru pustio i pjevao 'Ustani, bane'

r
Reserved
Globalno popularna serija Igra prijestolja je završila, no čini se da je njezin utjecaj na modu itekako prisutan
  • rimac444:

    Jedno je sigurno da su mostovci spremni za Vrapče , samo tako se možemo riješiti parazita., vucibatina.

  • zip123:

    Pa da onda imamo manje nego sad.Da to valja Svicarska bi ga uvela prije svih.

  • ing-12345:

    Hrvatski građani na referendumu trebaju odlučiti žele li euro ili ne. Budući da ovi lopovi od političara Plenković, Mrak-Taritaš, Vrdoljak i ostali dobro znaju da će građani Hrvatske na referendumu glasati protiv bore se rukama i nogama protiv njega jer ... prikaži još!r po običaju rade po naputku birokrata i Brussela protiv interesa građana Hrvatske