Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Svijet

Zastupam ideju sjedinjenih država Europe, neće svih 27 članica ući odjednom. Hrvatska može među prvima

Pandemija ne poznaje granice, ne poznaje socijalni status, nego je možemo suzbijati samo solidarno i konstruktivno, korak po korak, a upravo to mi i činimo
24. siječnja 2021. u 18:34 108 komentara 23025 prikaza
Josip Juratovic
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

S Josipom Juratovićem, zastupnikom u njemačkom Bundestagu iz redova Socijaldemokratske partije (SPD), koji je porijeklom Hrvat, razgovarali smo o aktualnim političkim pitanjima u Njemačkoj i Europi.

Respirator NEOČEKIVANA POSLJEDICA PANDEMIJE Post-COVID sindrom: opasna nepoznanica koja traje tjednima

Kako se Njemačka nosi s pandemijom? Upravo je proglašen stroži lockdown, što on znači, i kako građani na njega reagiraju?

Činjenica je da Njemačka ima jedan od najstrožih lockdowna u Europi. Uveli smo sada obvezu nošenja medicinskih FFP2 maski u javnom prijevozu. Ljudi rade od kuće koliko god mogu. Od trgovina rade samo prehrambene, najosnovnije. Pokušavamo držati pandemiju pod kontrolom što je više moguće. Da nam zdravstveni sustav ne kolabira, a posljedice pandemije da se svedu na minimum. Što se tiče reakcija građana, naravno da ima ljudi koji su u strahu za egzistenciju. Što je najgore, određene političke strukture pokušavaju to zloupotrijebiti za svoje ciljeve. Prije svega protiv državnih institucija. Međutim, velika većina svjesno i odgovorno podržava mjere. Socijaldemokrat Karl Lauterbach jedan je od ključnih eksperata koji dolaze iz parlamenta i on kaže da bi nam cilj trebao biti da svedemo sedmodnevnu incidenciju na 25 novozaraženih na svakih 100.000 građana. Trenutačno smo na 165. Pozitivno je da novozaraženost pada, to nas hrabri da smo na dobrom putu.

Smatrate li da cijepljenje protiv COVID-19 u Europi ide dovoljno brzo? Vidimo da u Njemačkoj postoji nezadovoljstvo zbog dojma da Njemačka dobiva premalo i prekasno te doze cjepiva.

U svakom slučaju mi socijaldemokrati pozdravljamo da se išlo zajedničkim pristupom Europske unije po pitanju borbe protiv pandemije i da solidarnost u EU funkcionira te da smo omogućili da i manje zemlje dođu do određenog broja cjepiva. Kad socijaldemokrati kritiziraju, to se ne odnosi na europsku razinu, nego na nacionalnu. Manje imamo problema s nabavom cjepiva, a više s organizacijom cijepljenja, a to je nacionalno pitanje.

Kod naplatnih kućica Mraclin vozač izgubio nadzor nad vozilom i udario u objekt HAC-a nije obijesna vožnja Prometni stručnjak: 'Jutrošnja tragična nesreća je prometni terorizam'

Ali kad Nijemci vide da Izraelci ili Amerikanci ili pak Britanci brže i više primaju cjepivo koje je razvijeno u Njemačkoj jer je BioNTech njemačka tvrtka, izaziva li to nezadovoljstvo i frustracije? Ili su građani strpljivi pa znaju da će više doza doći s vremenom?

Uvijek postoje pojedinci, u svakom društvu, koji bi u takvoj situaciji, logično, reagirali nezadovoljstvom. Ali u isto vrijeme postoji i rašireno mišljenje u Njemačkoj da se pandemija može dovesti pod kontrolu samo budemo li radili na europskom planu, čak bih rekao i na globalnom. Pandemija ne poznaje granice, ne poznaje socijalni status, nego je možemo suzbijati samo solidarno i konstruktivno, korak po korak, a upravo to mi i činimo. Izrael nije u Europi, SAD nije u Europi, dakle oni imaju tu prednost da mogu svoja nacionalna pitanja rješavati zasebno. Da je Njemačka rješavala nacionalna pitanja za sebe, mislim da bi neke zemlje u Europi jako loše prošle. Upravo to je ta velika stvar, da smo mi, njemački socijaldemokrati, ali i cjelokupna njemačka vlada, svjesni svoje odgovornosti prema Europi. Ima dosta ljudi i među našim građanima koji misle da im je "košulja bliža nego kaput". To je normalno, to imate u svakom društvu, ali to nas ne smije limitirati na našem putu i u našoj političkoj odgovornosti.

Ovo je godina u kojoj kancelarka Angela Merkel završava svoju vladavinu. Kakva će biti njezina ostavština i kakve su šanse g. Armina Lascheta, koji je netom izabran za novog predsjednika CDU-a, da postane kancelar?

Ostavština gospođe Merkel je takva da je ona savršeno provela Schroederovu Agendu 2010. i time je Njemačka postala ekonomski lider EU. Sa te pozicije je, logično, i njezin utjecaj u EU bio dominantan. Ona je savršena moderatorica, ali nije vizionarka. Hoće li Laschet biti novi kancelar, to je još otvoreno pitanje. No, već sada se vidi da Laschet neće unijeti neke nove promjene već će nastaviti stilom Angele Merkel.

Je li to dobro ili loše?

Njemačka hitno treba novu viziju. Društveno-političku viziju o tome kako će se provesti transformacija industrije u socijalno odgovorno i ekološki održivo gospodarstvo na slobodnom tržištu. Dakle, to je veliki zadatak pred kojim stoje Njemačka i Europa. Drugo je pitanje kako ćemo dalje s Europom. EU kakav je sada ne može funkcionirati. Evo samo jedan primjer, Sjeverna Makedonija trebala je davno otvoriti pregovore s EU, a onda iz Bugarske jedna desno orijentirana strančica u vladajućoj koaliciji blokira budućnost ne samo Makedonije nego i cijele Unije. To su stvari o kojima trebamo ozbiljno razmisliti možemo li si takvo što dopuštati. Uopće još ne govorimo o orbanizmu, Kaczynskom i određenim strukturama koje se ne pridržavaju demokratskih pravila. Ja zastupam ideju sjedinjenih država Europe. U koje sigurno neće svih 27 članica EU moći odjednom ući, nego će to biti integracija zemalja dobre volje koje će se jasno europski orijentirati po pitanju društvenog poretka, sigurnosti, po pitanju socijalne i ekološke odgovornosti itd. Dakle, jačati parlament i stvarati jednu europsku vladu. Hoće li to biti četiri, pet, šest država, to je otvoreno. Ovi drugi neka ulaze kad ispune uvjete. Europa takva kakva je sada ne može funkcionirati. To je jedna od ključnih tema i Njemačka kad je riječ o tome mora preuzeti svoju odgovornost.

Josip Juratovic | Autor : Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL 26.08.2016., Zagreb - Josip Juratovic, zastupnik u njemackom parlamentu Bundestagu. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Znači, ta jedna skupina zemalja koje bi formirale te sjedinjene države Europe bila bi u najvišoj brzini integracije, a ovi drugi, među kojima bi vjerojatno bila i Hrvatska, našli bi se u nižim brzinama integracije?

Hrvatska može biti među prvima. Ništa Hrvatsku ne sprečava u tome. O Hrvatskoj ovisi kako će se unutar sebe urediti i kako će se postaviti prema zajedničkim ciljevima. Ja ne klasificiram zemlje po veličini i po tome kad je koja ušla u EU. Samo gledam i govorim o zemljama dobre volje. Dakle, o onima koje su spremne krenuti jednom novom vizijom, novim putem Europske unije. U suprotnom, bojim se da ćemo doživjeti kaos u Europi.

Gdje stoji SPD nakon ovog novog iskustva u velikoj vladajućoj koaliciji? Na jesen su novi izbori za Bundestag. Kada i kako mislite da bi se SDP mogao vratiti na vlast sa svojim kancelarom?

Agenda 2010, nošenje s financijskom krizom 2008./2009. i minimalne posljedice pandemije u Njemačkoj su upravo stvari koje se događaju zahvaljujući ključnim ministarstvima koje drži SPD u velikoj koaliciji, koja je već treća velika koalicija. Za to dobivamo svi pozitivne ocjene. Međutim, time je sjajila prije svega kancelarka, a SPD se u toj koaliciji troši. Dakle, SPD mora na neko vrijeme u opoziciju da bi ojačao svoj profil i novim idejama preuzeo odgovornost. To su ideje o transformaciji industrije, Europe, ali i o opstanku demokratskog sustava jer je reprezentativna demokracija ozbiljno zapala u krizu i treba jačati svijest društva koliko je reprezentativna demokracija bitna. To sve možemo samo ako nismo istodobno i na poziciji političke odgovornosti. Hoće li nam to uspjeti sada ili u kasnijim legislaturama, to ne mogu reći. Ali SPD mora jednostavno pronaći viziju, koju imamo i sada, imamo program, ali nemoguće je jasno izraziti svoje ciljeve sve dok moramo donositi kompromise s vladajućom strankom koja ima kancelara.

Pratite li i dalje hrvatsku politiku i stanje u SDP-u? Nakon Bernardića, kakve šanse mislite da Peđa Grbin ima u pokušaju povratka SDP-a na vlast?

Da bi se mogao ocijeniti nečiji rad, treba mu dati barem 100 dana. Grbin je tek dva i pol mjeseca predsjednik. Od njega se očekuju jasnije izraženi ciljevi za budućnost hrvatske socijaldemokracije, ali i Hrvatske i Europe.

Hrvoje Klasic HRVOJE KLASIĆ Serija o NDH razotkriva kako su ustaše pomagali obiteljima poginulih četnika

Kako komentirate situaciju u Americi, kaos u posljednjim danima Trumpova mandata i očekivanja od Bidenove administracije?

Najjača demokracija na svijetu uspjela je pobijediti, ali nije odnijela konačnu pobjedu. Društvo je podijeljeno napola. Mislim da je Trump otvorio vrata pakla i s pravom se govori o svjetskom pokretu trampizmu. On nije stvorio taj pokret, ali ga je ohrabrio da može više. Opravdano je pitanje što je s demokracijom. Nisam Trumpov pristaša, ali i ja vidim dosta problema oko tzv. establišmenta. No, protiv trampizma se ne može biranjem manjeg zla, nego novim idejama i ciljevima rješavati nacionalne, globalne i ekološke probleme, ali to moramo raditi na temeljima društvene solidarnosti. Trampisti se razlikuju od nas demokrata po tome što nisu spremni na kompromis. Mi vodimo dijalog u politici i na kraju on završava kompromisom što je jamstvo mira. Težimo novim kompromisima u budućnosti i tražimo vjerodostojne ljude na vrhu koji će se boriti za interese društva, ne samo kapitala.

Odnosi s Rusijom i Amerikom prelamaju se oko pitanja gradnje plinovoda Sjeverni tok 2. Kako gledate na služenje bivšeg kancelara Schrödera Rusima u tom projektu?

Što se tiče Schrödera, on više nije politička, javna osoba u Njemačkoj i njegova je stvar što privatno radi. Ali je u svakom slučaju situacija sa Sjevernim tokom 2 nezgodna. Dakle, taj projekt je već gotovo 95 posto završen. Oduvijek je bio unutar EU upitan, to je činjenica. Trebali smo pokazati više senzibilnosti prema zemljama koje su to smatrale upitnim, prije svega zbog energetske ovisnosti o Rusiji. S druge strane, pod Trumpom je također bilo opravdano pitanje ovisnosti o američkom plinu. Taj projekt je gotovo završen i mislim da se mora nastaviti jer ništa nam ne koristi bacamo li investicije u vodu zbog političke situacije. Moramo stvarati novo povjerenje, kako u transatlantskim odnosima, tako i u EU po pitanju energetske neovisnosti o Rusiji.

KBC Rijeka
u riječkom KBC-u
Nakon vijesti da im nerođeno dijete neće preživjeti, mladi par 'u povjerenju' dobio neobičnu preporuku
RAIFFEISEN FUTURE BOOST
Suosnivač Nanobita Alan Sumina otkrio kako se eksperimentiranje u izradi igara pretvorilo u biznis vrijedan milijardu kuna
  • dvanaest_legija:

    Ovakav članak dobiješ kad se nađu dva ljevičarska ekstremista, te jedan drugome ližu dupe!

  • @ploto@:

    Taj tip je bravar ili postolar ! Dobro i Joža je bio bravar.Valjda mu je ovo obožavatelj !! Izgleda da su ga poslali iz centrale da nas obmanjuje !

  • Avatar Belski
    Belski:

    Ima trideset let kako smo se mi Hrvati izvukli iz "sjedinjenih držav" i sad bismo tribali opet kot guske va magli srljati va nove "sjedinjene države"?