Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u svojim obraćanjima hrvatskim i srpskim poduzetnicima u HGK-u komori naglasili su važnost obnove pruge Zagreb – Beograd. Vučić je tako poručio da obje zemlje trebaju učiniti sve da ta pruga bude najbolja prometnica u Europi i da bude najprometnija za teretni promet te da za njenu modernizaciju trebamo zajednički tražiti sredstva od EU.
Ministri usuglasili protokol
O rekonstrukciji pruge Zagreb – Beograd i zajedničkoj aplikaciji za EU fondove razgovarali su i potpredsjednica Vlade Srbije i ministrica građevinarstva, prometa i infrastrukture Zorana Mihajlović, koja je dio Vučićeve delegacije, i hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković. Dvoje su ministara usuglasili okvir protokola o suradnji na ovom projektu, a dogovoreno je da se u idućih desetak dana ponovno sastanu i potpišu protokol.
Pruga Zagreb – Beograd dio je paneuropskog koridora RH1 koji se proteže od Salzburga, preko Ljubljane, Zagreba, Beograda i Skopja do Soluna. Pruga od Beograda do Zagreba duga je 412 kilometra, bila je elektrificirana još 1970. i većim dijelom je dvokolosiječna, osim dionice Dugo Selo – Novska. Prije rata bila je žila kucavica gospodarstva, svi teretni vlakovi iz Zapadne Europe koji su išli prema istoku prometovali su tim koridorom. Rat ih je otjerao na druge, pruge – mađarske, rumunjske, bugarske. Vinkovci su, primjerice, prije rata bili jedno od najvećih željezničkih čvorišta u Europi, a sad to čvorište vapi za vlakovima. Putovanje vlakom između Zagreba i Beograda traje oko šest i pol sati i sad je sat vremena dulje nego prije rata. U HŽ Putničkom prijevozu kažu da trenutačno između ta dva grada prometuje jedan par vlakova svakodnevno na relaciji Beograd – Zagreb – Zürich – Beograd. Usto još jedan par vlakova sezonski vozi svakodnevno na relaciji Beograd – Zagreb – Ljubljana – Beograd.
U HŽ Infrastrukturi (HŽI) pak kažu da je trenutačno najviša brzina na hrvatskoj dionici koridora RH1 160 kilometara na sat i to na dijelu koji je obnovljen. Na neobnovljenoj dionici Dugo Selo – Novska pak maksimalna dopuštena brzina vlakova je 80 km/h, s mjestima usporene vožnje i do 20 km/h. U međunarodnom željezničkom prometu u putničkom prijevozu, navode u HŽI-ju, u prosjeku prometuju tri vlaka dnevno. U teretnom se prijevozu u međunarodnom prometu u prosjeku radi o 10 do 12 vlakova dnevno. U HŽI-ju objašnjavaju da je u odnosu na razdoblje prije Domovinskog rata današnji međunarodni putnički željeznički promet otprilike na 35 posto, dok je u segmentu teretnog prijevoza na 20 posto u odnosu u odnosu na 90-e godine 20. stoljeća.
Uložili 958 milijuna kuna
Hrvatska je pak već krenula s obnovom i modernizacijom koridora RH1 na svom području i to uz sufinanciranje iz fondova EU. U HŽI-ju kažu da su u modernizaciju te pruge dosad uložili oko 958 milijuna kuna. U dionicu Novska – Okučani uloženo je oko 282 milijuna kuna, dok je obnova dionice Vinkovci – Tovarnik koštala oko 443 milijuna kuna. Oba su projekta sufinancirana sredstvima EU. U kapitalni remont pruge od Zagreba do Dugog Sela uloženo je 233 milijuna kuna. U tijeku su ukupno 27 milijuna eura vrijedna projektiranja rekonstrukcije, dogradnje i obnove dionice Dugo Selo – Novska te dionice Okučani – Vinkovci. Osim toga, u pripremi je obnova dionice Savski Marof – Zagreb, vrijedna 300 milijuna kuna, a koja se sufinancira sredstvima Svjetske banke. Srbija pak planira rekonstrukciju obaju kolosijeka na dionici od Golubinaca do Šida, a vrijednost je tih radova oko 250 milijuna eura.
Smisleno i korisno, obnova EU koridora