Uložiti desetak tisuća eura u elektranu na krovu vlastite kuće, a potom godinama proizvoditi vlastitu struju i smanjiti ovisnost o tržištu energenata mnogim je hrvatskim građanima sve privlačnija ideja. Interes za solarne elektrane posljednjih godina snažno raste, a dodatni poticaj daju i državne subvencije. Prema procjeni stručnjaka iz Zelene energetske zadruge, za sustav snage oko deset kilovata, kakav može odgovarati prosječnom četveročlanom kućanstvu, potrebno je izdvojiti između 10.000 i 12.000 eura, ovisno o tome ugrađuje li se i baterijski sustav. Ulaganje se, bez subvencija, može vratiti za šest do osam godina.
Interes sve veći
Još je važnije što se nakon toga nastavlja proizvodnja električne energije, a vijek trajanja fotonaponskih panela u pravilu je najmanje 25 godina. Upravo zato stručnjaci upozoravaju da se isplativost ne bi trebala promatrati samo kroz broj godina potrebnih za povrat početnog ulaganja.
– Građani se obično love za povrat investicije, a zapravo bi trebali gledati uštedu koju im solarna elektrana donosi u cijelom njezinu radnom vijeku. Solarni paneli imaju jamstvo od najmanje 25 godina. Ako pogledamo današnje cijene na tržištu, kućanstvo koje ugradi elektranu od deset kilovata za 25 godina može uštedjeti više od 20.000 eura zahvaljujući tome što proizvodi vlastitu struju na svom krovu – kaže Alice Šebina, voditeljica ključnih kupaca za solarne elektrane u Zelenoj energetskoj zadruzi.
Da interes građana nije tek prolazni trend, potvrđuju i iskustva sa stručnih radionica koje se održavaju diljem Hrvatske. – U posljednje dvije godine imamo najveći interes, kako zbog subvencija, tako i zbog obračuna viškova električne energije. Građani su sve bolje educirani i prelazak na drugi način dobivanja energije ili grijanja danas im je puno bliži nego prije dvije ili tri godine – ističe Šebina.
Vlastita elektrana sve češće se promatra kao dio šire energetske promjene. Kućanstva koja prijeđu na električnu energiju, primjerice, ugradnjom dizalice topline, prirodno razmišljaju i o proizvodnji vlastite struje. Promijenio se i način na koji se građanima isplati koristiti višak proizvedene energije. Od 1. siječnja 2026. uveden je novi model obračuna za nove korisnike, pri čemu se više ne primjenjuje raniji sustav obračuna na razliku preuzete i isporučene energije. Zbog toga baterijski sustavi postaju sve zanimljiviji. Umjesto da se proizvedeni višak u većoj mjeri predaje mreži, električna energija može se pohraniti i iskoristiti kasnije.
– Građani su slobodni ugraditi baterijski sustav, što je dodatni pomak u energetskoj tranziciji. Sve više njih odlučuje se na pohranu viškova u bateriju. Tako kućanstva postaju samoodrživa i neovisnija, a u slučaju nestanka struje imaju vlastito napajanje iz elektrane, odnosno baterije – objašnjava Šebina. Upravo je energetska neovisnost, uz financijsku uštedu i zaštitu okoliša, jedan od glavnih razloga zbog kojih se građani odlučuju na ovu investiciju. Među njima je i Damir Ostojić iz Slavonskog Broda. On je već predao dokumentaciju potrebnu za izradu glavnog projekta, a na prezentaciju o solarizaciji došao je kako bi doznao koji su sljedeći koraci.
– Već sam dosta toga odradio. Trenutno se grijem na struju, ne trošim je puno i ne vjerujem da ću puno uštedjeti, ali želio bih ugraditi solarnu elektranu jer volim modernu tehnologiju. Ekologija mi je također bitna. Prema onome što sam čuo, trebao bih uložiti između 4000 i 5000 eura bez baterije, a onda ćemo poslije vidjeti isplati li se baterija – kaže Ostojić.
Za građane koji razmišljaju o ulaganju važna je i mogućnost korištenja bespovratnih sredstava. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srpnju je objavio javni poziv vrijedan 38 milijuna eura, kojim se potiču ulaganja u dizalice topline, fotonaponske elektrane za vlastitu potrošnju i, prvi put u okviru tog poziva, baterijski sustavi za pohranu energije. Ovisno o vrsti ulaganja i statusu prijavitelja može se dobiti do 50 posto opravdanih troškova, dok kućanstva u riziku od energetskog siromaštva mogu ostvariti do 70 posto.
Za Europom još kaskamo
Hrvatska u solarizaciji kućanstava posljednjih godina napreduje velikim koracima. Prema procjeni Zelene energetske zadruge, u sektoru kućanstava danas je instalirano više od jednog gigavata solarnih elektrana. U usporedbi sa Slovenijom, Hrvatska se količinom instaliranih kapaciteta približila susjednoj zemlji, no još uvijek postoji velik prostor za rast. Posebno zato što Hrvatska ima iznimno velik potencijal sunčeve energije.
U odnosu na neke europske države koje imaju više instaliranih elektrana, Hrvatska raspolaže vrlo povoljnim uvjetima za proizvodnju električne energije iz sunca. Šebina zato smatra da se na solarnu elektranu ne bi trebalo gledati samo kao na investiciju koja će se jednom vratiti.
– Primarno radimo nešto za okoliš, odnosno koristimo zelenu energiju i obnovljive izvore. Za kućanstva je izrazito važno i to što postaju održivija i manje ovise o promjenama cijena energenata na tržištu. Ako gledamo cijeli radni vijek elektrane, ušteda je ono što je stvarno važno – zaključuje Šebina.
Otvori KEKS Pay
