George Soros, jedan od najvećih svjetskih filantropa, ujedno
predsjednik Otvorenog društva koje od 1992. godine djeluje i u
Hrvatskoj, ovih je dana, nakon tri godine, ponovno posjetio Zagreb i
dao ekskluzivni intervju Večernjem listu. Soros je sa svojim timom
doputovao kako bi s hrvatskim Institutom Otvoreno društvo domaćoj
javnosti predstavio nove projekte Instituta.
VL: O kakvom je projektu zapravo
riječ?
SOROS: Riječ je o novoj strateškoj orijentaciji, Forumu Otvorenog
društva, čiji je cilj podupiranje projekata kojima se potiču promjene u
različitim društvenim područjima. To je zaista pionirski napor
hrvatskog Otvorenog društva, kojemu je svrha mjerenje napretka društva.
Projekt ima šest glavnih dimenzija, a 500 ljudi istraživalo ga je dvije
godine. Riječ je o transparentnosti političkih procesa, manjinama i
marginaliziranim skupinama, obrazovanju, ekonomskim pravima i
poduzetništvu, medijima, te vladavini prava i zakona.
VL: Kakva će biti korist od rezultata?
SOROS: Promjene će se pratiti horizontalno i vertikalno, a promatrat će
se iz godine u godinu i na taj ćemo način rangirati razvoj zemalja. Što
se tiče praktične primjene toga, poslužit će nam da se usmjerimo na
pojedina problematična područja.
VL: Koja su najproblematičnija područja?
SOROS: Primjerice, pravo i poduzetništvo. Kad je riječ o pravu, obična
je populacija više upućena u probleme jer imaju više dodira s praksom
nego pravni stručnjaci. Iz tog razloga postoje potrebe da se šire
društvo educira o tome kako bi pravo trebalo izgledati.
VL: Hrvatskoj ste dosad donirali 45 milijuna dolara. Je li taj novac
pokazao rezultate?
SOROS: Mislim da je novac dobro potrošen, ali veći dio novca otišao je
u humanitarne svrhe.
Ja sam inače humanitarac, a tada je to Hrvatskoj bilo potrebno.
Osim toga, nijedna druga aktivnost ne treba toliko novca.
VL: Jeste li zadovoljni rezultatima?
SOROS: Da, jesam. Mislim da je uloženi novac pridonio razvoju Hrvatske.
VL: Prvi predsjednik Hrvatske, dr. Franjo Tuđman nije vas volio. Kako
to komentirate?
SOROS: Pa što, ni ja njega nisam volio. Nema tu ništa čudno.
VL: A razlog tome je?
SOROS: Rekao je da podupirem izdajice, a ljudi iz fundacije odnosili su
se kritički prema njemu. Problem je bio što se on identificirao s
državom i tko god bi rekao nešto protiv njega, za njega nije bio
patriot. I to je upravo ono što je suprotno principu Otvorenog društva.
Mora se prepoznati da nitko nije savršen i da svatko može pogriješiti.
Kritika čini ljude boljima, a oni koji se odupiru kritici nameću svoju
volju društvu i kreiraju ga kako žele. Srećom, na kraju je njegovu
stranku izborno tijelo odbacilo, a danas se HDZ transformirao u vodeću
demokratsku stranku.
VL: Doista to mislite?
SOROS: Da, zašto ne.
VL: Pitam jer na predstavljanju vašeg novog projekta nije bilo
predstavnika Vlade.
SOROS: To je istina, ali ne mislim da bi Vlada, ili HDZ koji je na
vlasti, trebala dati posebnu podršku naporima fundacije. Da sam
inzistirao da se slože s planom i radovima Otvorenog društva Hrvatska,
bio bih kao Tuđman i nametao bih svoju volju društvu. Nisam uzrujan što
na predstavljanju nije bilo predstavnika Vlade.
VL: Dali ste i poveću donaciju kad ste financirali kampanju protiv
Georgea Busha na predsjedničkim izborima?
SOROS: Njemu sam se suprotstavio jer on također smatra da je
kritiziranje nedomoljubno. Zbog toga jer je kritika na račun njegove
vlasti izostala, Sjedinjene su Države napale Irak. Proces kritiziranja
bio je zaustavljen. Kongres, ali i Bush, mogli su raditi što su htjeli
jer kritike nije bilo.
Soros protiv jednoumlja
George Soros odrastao je u vrijeme nacizma i komunizma u Mađarskoj. Sam za sebe kaže da zna kako je živjeti u režimu u kojem kritiziranje nije bilo dopušteno i stoga se sada na svaki mogući način bori protiv takvih režima. Kritički proces u državi za njega je iznimno važan.
Irak najveća pogreška
Najveća pogreška u američkoj povijesti za Sorosa je napad na Irak, zbog čega danas pati cijeli svijet i snosi posljedice nepromišljenosti. Bush ga zbog takvih izjava smatra izdajicom, a najveći nadzor u Iraku bi se trebao voditi upravo nad naftom, zbog koje je rat i započeo.
