Nakon što je u ponedjeljak istekao novi javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda, Državno sudbeno vijeće danas je pristigle kandidature poslao u Uredu predsjednika Republike. A kako se doznaje za pozivni natječaj pristigla je samo jedna prijava – i to redovite profesorice na Katedri za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksandre Maganić.
Riječ je o pravnoj znanstvenici s bogatim akademskim i stručnim iskustvom, koja je već desetljećima prisutna na pravnoj sceni, kako u obrazovanju tako i u zakonodavnim procesima. Rođena 1967. godine u Zagrebu, školovala se u Osijeku, gdje je i završila Pravni fakultet sa zavidnim prosjekom 4,86, uz dvostruku Rektorovu nagradu. Magistrirala je 2005. godine, a doktorirala 2008. na temi izvanparničnog procesnog prava.
Profesionalni put započela je kao asistentica na osječkom Pravnom fakultetu, potom je bila vježbenica na Županijskom sudu u Osijeku, a nakon toga se vratila u znanost. Od 2010. predaje u Zagrebu, gdje je prošla sve akademske stepenice do titule redovite profesorice. Trenutačno je nositeljica i sunositeljica više predmeta iz građanskopravnog i trgovačkog modula na Pravnom fakultetu u Zagrebu, uključujući i poslijediplomski studij. Sudjelovala je u izradi Zakona o parničnom postupku i Obiteljskog zakona, a surađuje i s brojnim međunarodnim pravnim institucijama, među kojima su Max-Planck Institut u Hamburgu, Njemačka zaklada za međunarodnu pravnu suradnju i Pravosudna akademija RH. Aktivna je i u arbitražnom pravu te članica Europskog instituta za pravo. Prema pisanju Jutarnjeg lista, njezina kandidatura za predsjednicu Vrhovnog suda stigla je poštom iz Hamburga, gdje trenutno boravi.
Ipak, njezino smo ime nedavno spominjali i u nešto drugačijem kontekstu. Kako je ranije pisao Večernji list, dio stanara dvorišne zgrade u Preradovićevoj 42/1, u kojoj Maganić stanuje sa suprugom Darkom Maganićem, predstavnikom stanara, upozorio je na sumnjive okolnosti tijekom postupka samoobnove. Tvrde kako je u sklopu obnove upravo Darko Maganić napravio balkon koji je dvostruko veći od ostalih, bez građevinske dozvole, a sve to, kako kažu, bez suglasnosti većine suvlasnika i uz niz proceduralnih propusta. Zabrinuti stanari ukazuju da je riječ o opasnom zahvatu koji narušava statiku zgrade te simbolizira manjkavosti i moguće zlouporabe u sustavu samoobnove.
Sandra Artuković Kunšt, nije poslala svoju kandidaturu iako je predsjednik Milanović prije poručio da će upravo nju ponovno predložiti ako se odluči kandidirati. Podsjećamo kako vladajuća većina u lipnju nije prihvatila Sandru Artuković Kunšt koju je predložio predsjednik Milanović.
Što me briga gdje se školovala i gdje je radila. Je li bila član partije ili povezana sa SDB-om? Alo prodje ta pitanja, tek onda se mogu razmatrati kvalifikacije.