Iduće godine, prvi put nakon šest godina stalnog pada, hrvatski vojni proračun realno će porasti. Još nije sigurno o koliko se točno milijuna radi, no u MORH-u, uoči sutrašnje sjednice Vlade na kojoj će biti usvojene smjernice i proračunski okviri, očekuju da će vojni proračun za 2017. iznositi između 4,3 i 4,4 milijarde kuna. To bi bilo primjetno više od plana za 2016., koji je iznosio 4,022 milijarde kuna. Ovogodišnji je vojni proračun bio najniži u povijesti – samo 1,17% BDP-a. Navodno je unutar Vlade dogovoreno da će vojni proračun rasti do 1,21% BDP-a, no ministar obrane Damir Krstičević bio bi zadovoljniji da dođe i do 1,25%, što bi nas više približilo NATO-ovu proklamiranom izdvajanju od 2% BDP-a.
Premijeru pokazali najgore
Da je Krstičević uporan, vidjelo se prošlog četvrtka kada je za premijera, članove saborskog Odbora za obranu i medije organizirao posjet vojarni Croatia u Zagrebu. Tko god je bio u vojsci zna da se političarima, novinarima i vojnom vrhu uvijek pokazuje ono najbolje od infrastrukture, no ovaj put premijeru su pokazane najtrošnije zgrade i devastirani dijelovi vojarne, a ne onih par zgrada koje su sređene kada je taj prostor kratko vrijeme glumio sjedište MORH-a. Stupanj zapuštenosti zaprepastio je i bivše profesionalne vojnike, poput Mire Bulja, sada saborskog zastupnika Mosta, koji je samo ponavljao “na što je naša vojska spala, a ovo je vojarna u Zagrebu, kakve su onda one na periferiji...”.
Činjenica je da je standard vojnika zanemarivan i da pada već 15-ak godina. Novi ministar i njegova ekipa namjeravaju, kao prvi potez, vratiti dostojanstvo i motivaciju vojsci. Ovih su dana sindikati školstva i znanosti tražeći veće plaće izrekli i parolu “što je važnije, znanost ili vojska”? U Hrvatskoj vojsci takvu umjetnu “dvojbu” smatraju uvredljivom jer su svi sektori važni. Problem je što su vojnici jedini državni službenici kojima je zabranjeno sindikalno okupljanje i javno istupanje. Jedini u njihovo ime može nastupati ministar. Tu obvezu šutnje kod vojnika obilato su koristili svi drugi državni službenici. Premijerima je tako vojska služila kao rezerva iz koje će kada prigusti uzeti novac i dati drugima. Poznat je slučaj kada je pokojnom ministru Vukeliću, a imao je proračun od 5,3 milijarde kuna, u rebalansu uzeto čak 1,3 milijarde!
Oteli mu uštedu
Ministar Kotromanović uspio je uštedjeti par stotina milijuna koje je planirao preusmjeriti na modernizaciju, no ministar financija Linić uzeo je tu njegovu uštedu i preusmjerio zdravstvu pa je izbila žestoka svađa. Građanima je uglavnom nepoznato da je vojska jedina državna služba koja se u zadnjih 15 godina istopila, izgubila je oko 60 posto zaposlenih, s 43.000 spala je na 17.000 osoba u obrambenom sektoru. I nije uopće patetično reći da su – nestali u tišini.
>> Premijer Plenković posjetio vojarnu "Croatia": Proračun za obranu iduće godine bit će veći
Sramota. Hrvatska vojska se od jedne ozbiljne, dobro ustrojene i obučene vojske koja je imala svojih nedostataka sustavno zadnjih 15 godina zanemarivala. Pod krinkom modernizacije, a što je ustvari značilo otpisivanje stare ruske tehnike i ne nabavu moderne zapadne i otpuštanje i smanjivanje broja ljudi. Sigurnost košta. Vojska košta. Ali bolje je imati vlastitu vojsku i plaćati za nju nego plaćati tuđu vojsku ili plaćati štete koje nastanu kad nemaš vojsku. Bolje uložiti 5 milijardi dolara u upremanje vojske nego plaćati 50 milijardi dolara ratne štete kad te druga zemlja napadne. A nije da nismo imali takvih iskustava. Odnos prema Hrvatskoj vojsci se mora promijeniti. Na djelima, ne riječima. To znači veći vojni proračun. To znači više vojnika. To znači veća nabava suvremene vojne tehnike. I to znači veći ugled i poštovanje prema vojsci u javnosti. Mi smo na izuzetno nesigurnom području i tko zna što će se dogoditi u budućnosti. Moramo biti spremni. I moramo imati vojsku koja je u stanju zaštititi našu zemlju i naš narod.