Nakon teške prometne nesreće na nadvožnjaku u Velikoj Mlaki, u kojoj su poginule dvije osobe, otvorilo se pitanje je li tragedija mogla imati manje smrtonosne posljedice. Uzrok nesreće je kombinacija brzine, gubitka nadzora nad vozilom i čvrstih prepreka uz prometnicu dok navodna brzina od 140 do 150 kilometara na sat zasad nije službeno potvrđena. Prema informacijama policije, nesreća se dogodila oko 4.26 sati, kada je automobil udario u stup javne rasvjete. Prometni stručnjak prof. dr. sc. Željko Marušić rekao je za Autoportal da nakon ovakvih nesreća treba analizirati ne samo pogrešku vozača, već i sigurnost ceste, vozila i sustava nadzora kako bi se smanjile posljedice prometnih nesreća. Pri velikim brzinama posljedice sudara višestruko rastu jer kinetička energija vozila raste s kvadratom brzine. Zato razlika između, primjerice, 100 i 150 km/h nije samo 50 posto veća brzina, već vozilo pri 150 km/h ima više nego dvostruko veću kinetičku energiju. Zakon o sigurnosti prometa na cestama propisuje obvezu prilagodbe brzine uvjetima na cesti, dok Kazneni zakon predviđa odgovornost za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom. No stručnjaci upozoravaju da sigurnost ne bi trebala ovisiti isključivo o tome hoće li vozač pogriješiti.
Koncept Safe System polazi upravo od toga da će ljudi pogriješiti, ali da prometna infrastruktura, vozila i sustav nadzora trebaju biti postavljeni tako da pogreška ne završi smrću. "Vozač će pogriješiti", ističe se, pa je cilj sustava smanjiti posljedice takvih pogrešaka. "Vozač je jedna karika sustava. Cesta je druga. Vozilo je treća. Nadzor je četvrta". Zbog toga se nakon ovakvih nesreća, osim ponašanja vozača, treba analizirati i sama cesta – zaštitne ograde, rasvjetni stupovi, mogućnost izlijetanja vozila te način na koji je infrastruktura projektirana. Dodatno pitanje je i stanje vozila. Toyota Corolla generacije E140/E150, kakva se spominje u kontekstu nesreće, bila je sigurnosno solidno ocijenjena za svoje vrijeme. Model je na Euro NCAP testiranju 2007. dobio pet zvjezdica za zaštitu odraslih, četiri za djecu i tri za pješake. Ipak, sigurnost starijeg automobila ne može se uspoređivati sa zaštitom koju nude noviji modeli.
Zbog svega toga, analiza nesreće ne bi trebala stati na pitanju tko je pogriješio. Važno je utvrditi "što se moglo učiniti da posljedice budu manje smrtonosne" – od kontrole brzine i nadzora do infrastrukture i sigurnosti vozila. Cilj Safe System pristupa upravo je da "čovjek će pogriješiti – ali prometni sustav ne smije biti projektiran tako da svaka velika pogreška završi smrću". U tom se kontekstu postavlja i šire pitanje može li se sigurnost dodatno poticati kroz stroži nadzor, prometne mjere te financijske i osiguravateljske poticaje za sigurnija vozila.
Užas u Slatini: Muškarac ubio ženu, odmah su ga uhitili
To što govori "prometni stručnjak" imalo bi smisla kad bi se ovakva nesreća dogodila unatoč poštivanju prometnih propisa. Prema ovome što se do sad moglo pročitati i objavljenim fotografijama, ovo nije bila vožnja po propisima. Predmetni nadvožnjak je tehnički u dobrom sranju, pregledan je. Dnevno tuda prođu desetine tisuća vozila i ovakva nesreća nije se dogodila na tom nadvožnjaku godinama. S obzirim na vrijeme kad se nesreća dogodila (oko 4 sata ujutro), da tada nema prometa, da je vidljivost bila dobra, da je nadvožnjak noću osvijetljen, s obzirom na to kako izgleda auto nakon nesreće i činjenicu da je udario u stup unatoč rubnjacima, može se zaključiti da se radilo o prevelikoj brzini (tu je ograničenje 80 km/h) koja je mirala bti blizu dvostruke od ograničenja, da je po srijedi bio umor, vjerojatno alkohol, možda i nešto drugo. U takvim okolnostima ovo što priča "prometni stručnjak" nema veze. Naime, ne postoje tehnički uvjeti, sigurni automobili i tehnička rješenja koja mogu spriječiti tragediju u navedenim okolnostima. I bitno je "tko je pogriješio". Taj netko je ubojica na cesti. Osim što može ubiti sebe, može ubiti vas, vaše dijete ili bilo koga nedužnig. Ovom "prometnom stručnjaku" je Fakultet prometnih znanosti svojevremeno zabranio da se potpisuje kao njegov profesor i kao što vidite, ne poziva se više na Fakultet.