Europske zračne snage sa 120 borbenih zrakoplova mogle bi biti raspoređene kako bi osigurale nebo od ruskih napada na Kijev i zapadnu Ukrajinu bez nužnog izazivanja šireg sukoba s Moskvom, prema planu koji su izradili vojni stručnjaci. Sky Shield, tvrde njegovi zagovornici, bila bi europska zona zaštite zraka kojom bi se upravljalo odvojeno od NATO-a kako bi se zaustavili napadi ruskih krstarećih raketa i bespilotnih letjelica na gradove i infrastrukturu. Potencijalno bi djelovao kao dio "primirja na nebu" koje je ovaj tjedan predložio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Pokrivao bi tri nuklearne elektrane u Ukrajini i gradove Odesu i Lavov, ali ne liniju bojišnice ili istok zemlje. Prema nedavno objavljenom dokumentu, mogao bi "postići veći vojni, politički i socioekonomski učinak od 10.000 europskih kopnenih trupa".
"Implementacija Sky Shielda bila bi važna komponenta jačanja Europe, jamčeći sigurnost Ukrajine djelotvorno i učinkovito", rekao je Gabrielius Landsbergis, bivši litavski ministar vanjskih poslova. Iako se o varijantama prijedloga raspravljalo bez napretka otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači 2022. godine, svježa verzija plana dobila je novi poticaj ovaj tjedan nakon oštrog sastanka Zelenskog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Od tada je SAD zaustavio vojnu pomoć i razmjenu obavještajnih podataka s Kijevom, što je potaknulo brzu spoznaju u Europi da će kontinent morati preuzeti vodstvo u potpori Ukrajini, navodi The Guardian.
Zapadni politički krugovi zabrinuti su da bi to moglo dovesti do opasne eskalacije neprijateljstava kada bi zrakoplov bilo koje strane bio napadnut ili srušen. Međutim, podupiratelji plana tvrde da je "rizik za pilote Sky Shielda nizak" jer se Moskva nije usudila letjeti svojim borbenim zrakoplovima dalje od postojećih linija bojišnice od početka 2022. godine.
Rusija rutinski napada Ukrajinu projektilima i bespilotnim letjelicama dugog dometa i vjeruje se da bi borbene patrole mogle pomoći Kijevu da ih eliminira. U srijedu je ukrajinska vojska priopćila da je Rusija lansirala 181 bespilotnu letjelicu i četiri rakete. Iako je većina dronova srušena, jedna je osoba poginula u južnom gradu Odesi, a gađana je infrastruktura u regiji, rekle su lokalne vlasti. Ukrajina ima manje projektila od Rusije, ali od jeseni koristi se raketama ATACMS i Storm Shadow za gađanje ciljeva u Rusiji. Također je izvela niz dugometnih napada dronovima na vojnu i drugu infrastrukturu poput rafinerija.
GALERIJA Top 10 zemalja s najviše američkih vojnika: Znate li koja je na samom vrhu?
Otvori KEKS Pay
U ovom trenu bilo bi dovoljno da se Rusija oglasi jasnom prijetnjom spram onih koji žele da joj dođu na granice i gaće bi bile pune. Europa je na pet minuta do ponoći. Orban je u pravu (kao i većinu puta) treba direktno razgovarati s Rusijom. Problem je što to nemože postojeće čelništvo EU. Za novo je kasno kao i za naoružavanje. Trebao bi Rus to dopustiti i čekati da se to dogodi? Njegovo je u lansirnim rampama spremno da raspali, a poslije otvorenih prijetnji Macrona ostatak svijeta odista gleda na EU drugim očima. Nasiljem na jačeg, baš i nije neko vizionarstvo.