Prije nekoliko dana u Lhasi, drevnoj prijestolnici Tibeta, pojavila se
prva lokomotiva. Iako se pruga kojom je stigla još gradi, već je
sigurno da je riječ o čudu, jedinstvenoj pojavi na planetu.
Faraonski projekt
Pruga između Golmuda u provinciji Quinghai i Lhase na Tibetu duga
je 1150 kilometara, a u komercijalnoj će uporabi biti početkom 2007.
godine.
Riječ je o golemu graditeljskom, ali i političkom pothvatu naime,
nadmorska visina na kojoj se gradi u prosjeku je oko 4000 metara, no
tračnice su se "vinule" i do 5180 metara, na visu na kojoj je
himalajski prijevoj Tanggule. Mnogi govore da je riječ o svojevrsnom
"faraonskom projektu" osim više od tisuću kilometara tračnica na
vrlo zahtjevnu terenu, tu je 11 tunela, 2647 mostova i vijadukata te 34
kolodvora kolodvor Tanggula, koji se nalazi malo ispod istoimenog
prijevoja, na više od pet tisuća metara nadmorske visine, "najviši" je
na svijetu. Neki dijelovi pruge već služe za lokalni promet, no to je
daleko od onoga u čemu će putnici moći uživati kada pruga bude gotova.
Visinska bolest
Predviđa se da bi prugom godišnje moglo putovati i 900 tisuća putnika,
a brzina kojom bi vlakovi prometovali mogla bi biti i stotinu
kilometara na sat. Vagoni prve klase, koji će se proizvesti u Kanadi,
bit će opremljeni tehnologijom koja se dosad koristila samo na
zrakoplovima za izjednačavanje pritiska kako putnici nenavikli na
velike nadmorske visine ne bi patili od visinske bolesti.
Svi će vagoni biti opremljeni bocama s kisikom te maskama. Za cijeli
projekt, koji će biti realiziran za pet godina, Peking će izdvojiti oko
četiri milijarde dolara
Puzeća integracija
No, cijeli projekti ima i svoju političku pozadinu. Za političku
vrhušku u Pekingu on je "trijumf bez presedana u ljudskoj povijesti", a
sam predsjednik Hu Jintao značenje i veličinu te željezničke pruge
izjednačio je s uspjesima kineskog svemirskog programa, odnosno
nedavnog drugog leta u svemir s ljudskom posadom. No, na političkom
planu, nova bi pruga mogla biti presudan čimbenik za jaču integraciji
Tibeta s Kinom, što kineskim vlastima ne uspijeva od 1951. godine, kad
je Tibet okupiran, do danas.
Vlak za turiste
O pruzi se razmišljalo desetljećima. Godine 1958. počeo se
graditi dio pruge do Golmuda, no tada je projekt zapao u teškoće, od
materijalnih do političkih, pa je otvoren tek 21 godinu poslije.
Dionica od Golmuda do Lhase ostavljena je za neka bolja vremena.
Sredinom devedesetih Jiang Zemin, glavni sekretar kineske Komunističke
partije, podsjetio je na tu ideju, no tada mu je rečeno da je riječ o
skupu projektu koji nema ekonomske opravdanosti zato što nema dovoljno
robe koja bi se tom prugom prevozila. No, on je presudio odlučivši da
je to ključni strateški projekt. "Ako nema robe koja će se tuda
prevoziti, vozit ćemo turiste", kazao je tada Jiang Zemin.
Radnici pod kisikom
Gradnja transhimalajske dionice započela je u lipnju 2001. godine, a na gradilištu je u svakom trenutku bilo zaposleno oko 24 tisuće radnika. Radi se na velikoj nadmorskoj visini i u vrlo nepovoljnim klimatskim uvjetima, a uzduž dionice korišteno je čak šest tisuća različitih građevinskih strojeva. Više od šest stotina kilometra pruge pruža se na permafrostu, tlu koje je trajno smrznuto i predstavlja velik problem graditeljima, kako konstrukcijski, tako i ekološki. Najviši tunel na svijetu Fenghoushan nalazi se na 4902 metra i izbušen je u smrznutoj zemlji. Radnici koji su bušili tunel Kunlun, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 4772 metra, nosili su na leđima boce s kisikom s trosatnim zalihama. Bili su smješteni u posebnim barakama u koje se upumpavao kisik kako bi se stvorili uvjeti jednaki onima na nadmorskoj visini od 450 metara.
Kraj tisućljetne izolacije
Tibet, tisućljećima je bio prometno izoliran od ostatka svijeta. Koliko je Tibet bio izoliran, govori i to da su 1928. godine u Lhassu dopremljena prva dva automobila za Dalaj-lamu. Kupljeni su u Indiji, rastavljeni na komade, utovareni na magarce i jakove te tako dopremljeni do Lhasse, gdje su ponovno sastavljeni. A upravo je izolacija, tvrde mnogi, pomogla Tibetu da očuva svoju autentičnu kulturu i vjeru, jedinstvenu na svijetu. Kineska invazija na Tibet 1951. godine, osim što je lišila Tibet njegova tisućljetnog suvereniteta, donekle je dokinula izolaciju.
