Vlada se oglasila nakon objave Večernjeg lista da je Hrvatska izgubila spor protiv MOL-a na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID).
Prema neslužbenim informacijama, Hrvatska će morati platiti između 250 i 300 milijuna dolara (između 1,83 i 2,2 milijarde kuna) s kamatama. Novac je manji nego što je MOL inicijalno tražio – odštetu od milijardu dolara, odnosno 6,5 milijardi kuna.
Priopćenje Vlade prenosimo u cijelosti:
''Međunarodni centar za rješavanje investicijskih sporova (ICSID), sa sjedištem u Washingtonu, D.C., jučer je Hrvatskoj dostavio pravorijek u arbitražnom predmetu MOL Hungarian Oil and Gas Company Plc v. Republic of Croatia (ICSID Case No. ARB/13/32).
Tim arbitražnim pravorijekom završen je postupak koji je pred ICSID-om trajao još od 5. prosinca 2013., kada je mađarska kompanija MOL pokrenula spor protiv Hrvatske tvrdeći da je Hrvatska svojim postupanjem povrijedila Ugovor o energetskoj povelji i prava koja on jamči MOL-u kao stranom ulagaču.
Arbitražni postupak i spor s MOL-om posljedica je odluka prethodnih hrvatskih vlada, ponajprije procesa privatizacije Ine koji je započela Vlada Ivice Račana koja je 2003. s MOL-om potpisala ugovor o prodaji 25 posto plus jedne Inine dionice, zatim odluke Vlade Ive Sanadera o sklapanju Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju, kao i odluke Vlade Zorana Milanovića u odnosu na obveze u vezi s liberalizacijom tržišta plina.
Ova Vlada naslijedila je ovaj arbitražni postupak i u tom sklopu nastojala na najbolji način obraniti hrvatske interese.
O pravorijeku Arbitražnog suda
Činjenica jest da je u svojem pravorijeku Arbitražni sud odbio većinu MOL-ovih zahtjeva za naknadu štete i prihvatio tek njihov manji dio koji iznosi oko 184 milijuna dolara od ukupnih zahtjeva, koji su dosezali više od 1,1 milijardu dolara.
Iako je Hrvatska u postupku osporavala samu nadležnost Arbitražnog suda da odlučuje o povredama Ugovora o energetskoj povelji zbog protivnosti te nadležnosti s pravom Europske unije, što Arbitražni sud, nažalost, nije prihvatio, ipak odlučujući o biti zahtjeva MOL-a, velikim je dijelom odlučio u hrvatsku korist.
MOL je, naime, u arbitražnom postupku postavio zahtjeve za naknadu štete po osnovi navodno neopravdanog vođenja kaznenog postupka protiv bivšeg predsjednika Vlade Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Zsolta Hernádija u vezi sa sklapanjem Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na tvrtku INA – Industrija nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju, od 30. siječnja 2009., što je Arbitražni sud odbio. Zatim je MOL tražio naknadu štete po osnovi navodnog sprečavanja preuzimanja Ine i smanjenja vrijednosti MOL-ova udjela u Ini, što je Arbitražni sud također odbio.
Isto se odnosi i na MOL-ove zahtjeve po osnovi navodne povrede Glavnog ugovora o plinskom poslovanju, kao i po osnovi navodnog oduzimanja odobrenja za istraživanje ugljikovodika. MOL je, također, tražio da se Hrvatskoj naredi prestanak kaznenog progona te da se Hrvatsku obveže da izjavom i isprikom nadležnih državnih dužnosnika prizna svoju odgovornost za povredu prava MOL-a. I ti MOL-ovi zahtjevi su odbijeni.
U dijelu u kojem je odlučeno u korist MOL-a, pravorijek kaže da je Hrvatska na štetu MOL-a povrijedila Ugovor o energetskoj povelji prije svega kada je propustila liberalizirati tržište plina u razdoblju od 2011. do 2014., a zatim i kada je Vlada donijela određene odluke kojima je regulirala tržište plina u veljači 2014. Po toj osnovi, Arbitražni sud je odlučio da MOL-u pripada odšteta u iznosu od oko 184 milijuna dolara, čemu treba pridodati i zatezne kamate koje teku od 1. travnja 2014. do dana isplate. Hrvatska mora MOL-u nadoknaditi i dio troškova postupka u iznosu od oko milijun eura, što je tek oko 2 posto troškova čiju je naknadu MOL tražio od Hrvatske.
U svojem je pravorijeku Arbitražni sud iznio i određene tvrdnje u vezi s kaznenim postupkom protiv bivšeg predsjednika Vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL‑a Hernádija, osobito ustvrdivši da u arbitražnom postupku nije dokazano djelo podmićivanja.
Hrvatska Vlada smatra da je pitanje kaznene odgovornosti bivšeg predsjednika Vlade Sanadera i predsjednika Uprave MOL-a Hernádija pitanje o kojem je konačno i pravomoćno odlučeno presudama isključivo nadležnih hrvatskih sudova pred kojima su stranke imale priliku iznijeti sve relevantne dokaze, što je uključivalo i saslušanje svih relevantnih svjedoka. Slijedom presuda hrvatskih sudova Vlada je 2014. godine pokrenula odgovarajući postupak pred drugim međunarodnim pravosudnim tijelom (tzv. UNCITRAL-ova arbitraža), koji je koncem 2016. godine završio nepovoljno za Hrvatsku. Ova Vlada početkom 2022. godine pokrenula je postupak za reviziju UNCITRAL-ova pravorijeka pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, a na temelju pravomoćnih presuda donesenih u ponovljenom kaznenom postupku.
Arbitražni pravorijek je opsežan dokument koji ima 216 stranica te će ga Vlada s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske i pravnim savjetnicima u idućim danima analizirati i donijeti odluke o daljnjim koracima, o čemu će javnost biti pravovremeno obaviještena.
Zbog osjetljivosti postupka i njegove povezanosti s poslovanjem Ine i kaznenim postupcima, još 2015. dvije su se strane dogovorile da je postupak povjerljiv i da se pravorijek ne objavljuje.
Unatoč činjenici da se ovaj arbitražni pravorijek odnosi na okolnosti i činjenice koje su se dogodile davno prije mandata ove Vlade, Hrvatska je država koja poštuje međunarodno pravo i odluke međunarodnih sudova i tribunala te će se tako ponijeti i prema ovoj odluci, pridržavajući si pravo razmatranja mogućnosti korištenja pravnih mehanizama koji joj stoje na raspolaganju u odnosu na ovaj pravorijek.
O arbitražnim postupcima
Jučerašnji pravorijek donesen je u arbitražnom postupku koji je MOL pokrenuo protiv Hrvatske 2013. pred ICSID-om. Opsežnost odluke odraz je izuzetno dugotrajnog postupka koji je trajao više od osam godina pred ICSID-om, čime se ovaj postupak svrstao među neke od najdugotrajnijih u međunarodnoj arbitražnoj praksi. U postupku je bilo više od 220 procesnih radnji koje su zahtijevale opsežne pripreme i koordinaciju svih tijela državne uprave te rad odvjetničkih timova. Tijekom postupka obje su strane podnijele više od 2500 činjeničnih dokaza i 700 pravnih izvora, saslušana su ili su dostavljene izjave 44 različita svjedoka (uključujući svjedoke o činjenicama, pravne i tehničke stručnjake). U postupku je od 2014. do 2021. održano osam ročišta, koja su održana u Washingtonu, D.C., Londonu, Parizu, a posljednja online.
Ovaj arbitražni postupak neovisan je o aktivnostima koje se odvijaju pred švicarskim Saveznim vrhovnim sudom, slijedom zaključka Vlade od 30. prosinca 2021., radi revizije UNCITRAL-ova pravorijeka i utvrđenja ništetnosti Prve izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na tvrtku INA – Industrija nafte d.d. i Ugovora o plinskom poslovanju od 30. siječnja 2009. zbog pravomoćne kaznene presude protiv bivšeg predsjednika Vlade Ive Sanadera i predsjednika Uprave MOL‑a Zsolta Hernádija'', piše u priopćenju Vlade.
>> VIDEO Analitičar komentira: Je li ovo bio pomno isplaniran odlazak ministra Marića? Istu večer se znalo da je Marko Primorac nasljednik.
Super, izgleda da je Vlada pobjedila na sudu. MOL-u je odbijena većina zahtjeva. Onih 300 milijuna eura je sitnica. To ćemo platiti već sutra, ali Vlada može ponosno reći da je spor dobila.