Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 116
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
POREMEĆAJ RASPOLOŽENJA

Više od 160.000 Hrvata ima dijagnozu depresije, pogođeno dvostruko više žena

Zagreb: Današnji dan slovi kao najdepresivniji u godini
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
1/3
01.03.2023.
u 14:55

Podataka za 2022. još nema, no brojka bi, prema procjenama dijela stručnjaka, mogla biti još i veća kao naknadna posljedica pandemije koronavirusa

Nemaš slomljenu ruku u gipsu, ne previjaš se u bolovima i fizički izgledaš normalno... A nisi dobro. Ne osjećaš se ugodno u društvu i kad je oko mene više od dvije ili tri osobe, uhvati me panika i samo čekam priliku da izađem i odem doma. Najgore je kako to objasniti ostalima. Nešto si zamislim u glavi i nikako se smiriti. Odlazio sam na posao i vraćao se iscrpljen. Spavao sam po 12 sati dnevno. Trajalo je to mjesecima, sve dok u razgovoru s obiteljskom liječnicom, kojoj sam otišao zbog gnojne angine, nije posumnjala na depresiju. Kad mi je nabrojila simptome, to je bilo to! Sve se poklopilo – ispričao je 39-godišnjak koji je nakon dijagnosticirane depresije počeo odlaziti na terapije bolničkom psihijatru.

'Pij kamilicu, smiruje'

Nakon tri mjeseca, uz terapiju i antidepresive, počeo se osjećati bolje. Panični napadaji s vremenom su gotovo nestali, no povremeno se i dalje javlja anksioznost, pogotovo kad je oko njega više ljudi. Liječnik je smanjio dozu lijekova. – Pazim sad i na prehranu. Svaki dan ili svaki drugi sat šećem. Samo obitelj zna za dijagnozu. Pokušao sam objasniti prijateljima, no nisu baš shvatili o čemu govorim. Ne pomaže kada ti netko kaže: "Samo pozitivno razmišljaj i sve će biti dobro." Nije to tako jednostavno. Ili kad mi vele nek probam s čajem od kamilice jer on smiruje – kaže.

Više od 160.000 građana imalo je u 2021. godini dijagnosticiranu depresiju. Podataka za prošlu godinu još nema, no brojka bi, prema procjenama dijela stručnjaka, mogla biti još i veća kao naknadna posljedica pandemije koronavirusa. Pogotovo među mlađom populacijom. Depresija je bolest koja se očituje kao poremećaji raspoloženja poput dugotrajne tuge, nemogućnost uživanja u stvarima ili aktivnostima koje su prije stvarale ugodu. – Depresija utječe na obavljanje najjednostavnijih svakodnevnih zadataka, katkad s razornim posljedicama za odnose s obitelji i prijateljima te mogućnosti da se zaradi za život. Da bi se postavila dijagnoza depresije, odnosno depresivne epizode, ti simptomi trebaju trajati najmanje dva tjedna. Ljudi koji boluju od depresije vrlo često imaju i simptome poput manjka energije, promjene apetita, nesanice ili prevelike potrebe za snom, povećanu tjeskobu ili zabrinutost, smanjenu koncentraciju, neodlučnost, nemir, osjećaj bezvrijednosti, krivnje ili beznađa, misli o samoozljeđivanju ili suicidu – napominju u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Rizik od razvoja bolesti raste s traumatskim životnim događajima kao što su smrt voljene osobe ili prekid veze, fizičkim bolestima, stresom nezaposlenošću, nedovoljnom tjelesnom aktivnošću... No, kod nekih osoba postoji i genska, urođena predispozicija za razvoj depresije. Bolest pogađa ljude svih dobnih skupina i društvenih slojeva. Prema podacima koje smo dobili od HZJZ-a, u pretpandemijskoj 2019. godini u primarnoj zaštiti depresija je dijagnosticirana kod 169.167 osoba (118.370 žena i 50.797 muškaraca), 2020. kod 163.202 osobe (115.168 žena i 48.033 muškarca), a 2021. godine kod 160.062 pacijenta (113.192 žene i 46.870 muškaraca).

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

– Važno je naglasiti da su te navedene dijagnoze zabilježene prilikom kontakta sa zdravstvenom zaštitom, bilo kao glavne, bilo kao dodatne dijagnoze ili na receptima. Svaka zabilježena dijagnoza nije nužno potvrđena, stoga nije moguće jednoznačno odrediti pojavnost navedenih bolesti i stanja, već samo korištenje zdravstvene zaštite zbog navedenog stanja – objašnjava Sandra Mihel iz HZJZ-a. Zbog depresivnih poremećaja 2019. hospitalizirane su 4393 osobe (2733 žene i 1660 muškaraca), u 2020. u stacionarnom dijelu bolnica ili u dnevnim bolnicama liječilo se 3308 osoba (2067 žena i 1241 muškarac), a u 2021. godini 3396 osoba (2203 žene i 1183 muškarca). Zbog depresivnih poremećaja 2015. godine bilo je 5388 hospitalizacija, s ukupno 157.464 bolnička dana, što prosječno iznosi 29 dana po jednoj hospitalizaciji.

Anksiozno 12,7% građana

Kad je riječ o anksioznosti, prema podacima iz projekta Eurostat Morbidity Statistics, stopa anksioznih poremećaja u Hrvatskoj je 12.655 na 100.000 stanovnika, odnosno 12,7 posto ukupnog broja stanovništva. – To je znatno više od procjena Svjetske zdravstvene organizacije, no u usporedbi s istraživanjima u pojedinim državama, prevalencija je čak i nešto niža. Na primjer, u Njemačkoj je 2011. godine iznosila 15,3 posto opće populacije. Stopa prevalencije anksioznih poremećaja, izračunata korištenjem rezultata istraživanja Morbidity Statistics, dvostruko je u Hrvatskoj veća kod žena u odnosu na mušku populaciju, odnosno 16,7 prema 8,3 posto – zaključuje S. Mihel.

Komentara 2

BU
burza
12:34 02.03.2023.

Manje sjedenja pred televizorom ici u setnju druziti se sa ljudima ugasiti mobitel

WT
WTF!
15:09 01.03.2023.

Najmanji uzrok je pandemija korone ili kaj već je. Glavni razlog: tajenje pravih informacija,zabrana istih + slobode govora,cenzure,svakodnevno širenje panike i straha ....🤐🤫🤐

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije