Više od 11 tisuća građana Hrvatske prema dostupnim je podacima iskoristilo mogućnost samoisključenja iz igara na sreću, jedne od važnijih mjera uvedenih radi zaštite osoba koje imaju problema s kockanjem. Posebno je zanimljivo da se čak 90 posto zahtjeva odnosi na trajno isključenje, iako građani mogu odabrati i privremenu zabranu sudjelovanja u igrama na sreću. Istodobno, kockarska industrija u Hrvatskoj nastavlja financijski rasti, a problem ovisnosti sve je izraženiji, osobito među mladima.
Nacionalni registar isključenih igrača počeo je s radom 1. kolovoza 2025., a njegova puna primjena kod svih licenciranih priređivača igara na sreću počela je 1. studenoga iste godine. Uspostavio ga je Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Prema podacima objavljenima u srpnju ove godine, u njemu je bilo evidentirano 11.211 osoba. Već krajem svibnja bilo ih je 9615, a tadašnji podaci pokazivali su da je gotovo 90 posto zahtjeva podneseno za trajno isključenje. Ostali su odabrali zabranu na tri ili šest mjeseci, godinu dana te tri ili pet godina.
Novost je u tome što se osoba više ne mora zasebno isključivati u svakoj kladionici ili kasinu. Upisom u jedinstveni registar zabrana vrijedi kod svih licenciranih priređivača u Hrvatskoj. Zahtjev je moguće podnijeti samostalno putem sustava e-Građani, odnosno platforme Hana, a priređivači su obvezni provjeravati status igrača. Nakon tri mjeseca od podnošenja zahtjeva moguće je zatražiti opoziv isključenja. Važnost ovakvog sustava posebno dolazi do izražaja zbog mogućnosti pristupa različitim oblicima kockanja. Naime, osoba koja se isključila iz jedne kladionice ranije je mogla nastaviti igrati kod drugog priređivača, dok nacionalni registar takvu mogućnost ograničava na razini cijelog tržišta.
O važnosti ove mogućnosti govori i dr. Ante Cvitković, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije, koji upozorava da kockanje nije problem samo pojedinca. "Mislim da bi to pomoglo i pomaže osobama koje su ovisnici o kockanju, jer to je zapravo teška bolest koja ne pogađa samo tog ovisnika nego i cijelu obitelj. Kada govorimo o hospitalizaciji, ona se radi uglavnom samo u Zagrebu. Nema baš puno mjesta gdje se možete liječiti u bolnici od kockanja. Dakle, to je bolest koja zahtijeva liječenje kod psihijatara, ali u teškim slučajevima možete završiti i na bolničkom liječenju" ističe Cvitković. Da je stvarni razmjer problema vjerojatno veći od onoga koji pokazuju službene evidencije, upozorava i dr. Senka Gabud Gjurčević, specijalistica psihijatrije i voditeljica Službe za zaštitu mentalnog zdravlja: "Kockanje je sveprisutno. Broj ljudi koji traže pomoć ne odgovara stvarnom stanju na terenu i to je ono što nas zabrinjava. Svatko od nas poznaje barem troje-četvero ljudi koji imaju problema s kockanjem."
Unatoč mjerama zaštite, financijski pokazatelji upućuju na nastavak rasta kockarske industrije. Prihodi države od poreza i naknada povezanih s igrama na sreću u 2025. dosegnuli su oko 388,5 milijuna eura, nasuprot približno 354 milijuna godinu prije. Riječ je o rastu od gotovo deset posto u samo godinu dana. Zabrinjavajući su i podaci o mladima. Prema istraživanju ESPAD iz 2024., čak 23 posto hrvatskih učenika u dobi od 15 i 16 godina kockalo se za novac tijekom prethodnih 12 mjeseci, a 14 posto sudjelovalo je u internetskom kockanju. Cvitković smatra da bi, uz mjere ograničavanja dostupnosti, naglasak morao biti na edukaciji i prevenciji, premda upozorava na suprotstavljene interese zdravstvenog sustava i industrije. "Gledano iz perspektive liječnika, medicinskih sestara i zdravstvenih radnika, mi bismo bili najsretniji da se ograniči pristup tome. Međutim, koliko je to realno, drugo je pitanje. Poanta bi trebala biti na edukaciji i prevenciji, a zabrane samo izuzetno, ako se ne može ništa drugo" zaključuje Cvitković.