Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 32
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
ŠTO JE SPORAZUM DONIO HRVATSKOJ

Neizvjesnost uoči potpisivanja Daytona: Bio je to trenutak kada je napetost među pregovaračima dosegla točku vrenja

Foto: Arhiva VL
1/3
21.11.2026.
u 08:21
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Iz Vrta ruža u Bijeloj kući Clinton je svijetu obznanio kako će se potpisima trojice predsjednika okončati najteži rat u Europi nakon Drugog svjetskog rata

Nakon zločina koji su užasnuli svijet i pune četiri godine ratnog pakla tijekom kojih je poginulo 250 tisuća ljudi, a čak dva milijuna ljudi izbjeglo je iz svojih domova, Daytonskim mirovnim sporazumom konačno je zaustavljen rat u BiH. Tog povijesnog 21. studenoga 1995. u američkoj zrakoplovnoj bazi Wright–Patterson, Franjo Tuđman, Slobodan Milošević i Alija Izetbegović su, nakon turbulentnih trotjednih pregovora, stavili svoje potpise na Daytonski sporazum, koji je definirao uvjete mirovnog sporazuma službeno potpisanog 14. prosinca te godine u Parizu.

Otkako su 1. studenoga 1995. započeli pregovori u zrakoplovnoj bazi Wright–Patterson, kraj Daytona, u saveznoj državi Ohio, pregovarači Richard Holbrooke i Carl Bildt te državni tajnik Warren Christopher dane su provodili nad zemljovidom BiH i kartom Sarajeva. Iako se u utorak ujutro 20. studenoga činilo da je konačni dogovor postignut, samo par sati kasnije ispostavilo se da mišljenja oko nekoliko posebnih teritorijalnih pitanja ipak nisu usuglašena. Bio je to trenutak kada je napetost među pregovaračima dosegla točku vrenja, no nakon što su gotovo sve svjetske agencije javile da su pregovori u Daytonu propali, državni tajnik Warren Christopher je s trojicom predsjednika započeo novu rundu razgovora. Trotjedni pregovori u zrakoplovnoj bazi Wright–Patterson u konačnici su ipak okrunjeni uspjehom - u utorak 21. studenoga 1995., nešto iza 16 sati, Tuđman, Milošević i Izetbegović parafirali su opći mirovni sporazum o Bosni i Hercegovini, ali i o miru na čitavom Balkanu.

Državni tajnik Christopher je, vidno zadovoljan rezultatima, odmah nazvao tadašnjeg predsjednika SAD-a Billa Clintona te ga je izvijestio da je toliko iščekivani sporazum konačno postignut. Iz Vrta ruža u Bijeloj kući Clinton je, par minuta kasnije, tu veliku vijest objavio svijetu, istaknuvši da će se, nakon gotovo četiri godine, 250.000 poginulih i dva milijuna izbjeglica te zločina koji su užasnuli ljude diljem svijeta, Daytonskim mirovnim sporazumom konačno okončati rat u BiH. Američki je predsjednik taj rat tada nazvao najtežim ratom u Europi nakon Drugog svjetskog rata.

Sudionici daytonskih pregovora usuglasili su se da Bosna i Hercegovina ostaje jedinstvena država s dva entiteta, Federacijom BiH i Republikom Srpskom. Dogovoreno je da će imati centralnu Vladu, parlament, predsjednika i Ustavni sud te da glavni grad Sarajevo ostaje jedinstven. Odlučeno je tada da će se održati slobodni izbori te da će se ratne zločince isključiti iz sudjelovanja u vlasti i izručiti sudu za ratne zločine. Potpisnici su se usuglasili i o aneksima o vojnim pitanjima, izborima, ustavnim rješenjima, arbitražnom sudu, zaštiti ljudskih prava, povratku izbjeglica i prognanika, policijskim snagama, zaštiti kulturnih spomenika, funkcioniranju javnih službi te o civilnoj provedbi sporazuma. Ipak, postojalo je i jedno pitanje u sklopu teritorijalne podjele oko kojega se nisu usuglasili. Bilo je to pitanje posavskog koridora i Brčkog, no odlučeno je da će se to riješiti međunarodnom arbitražom. 

Nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma jedno od najčešće postavljanih pitanja bilo je – je li Milošević tim sporazumom dobio ili je ipak gotovo sve izgubio jer nije uspio u svom naumu da pređe Drinu? Naime, sve do ljeta 1995. godine srpske su postrojbe kontrolirale gotovo 70 posto teritorija Bosne i Hercegovine, dok je nakon pregovora u Daytonu 51 posto teritorija pripalo Federaciji BiH, a 49 posto srpskom entitetu. No, dok su jedni u Daytonskom sporazumu vidjeli propast ideje o velikoj Srbiji, drugi su smatrali da je taj sporazum zapravo nagrada agresoru, a po mnogima je njegovo parafiranje značilo neupitnu pobjedu Hrvatske.

Iako nije bio zadovoljan rezultatom pregovora oko Posavine, tadašnji predsjednik BiH Alija Izetbegović je u konačnici ocijenio da je Bosna i Hercegovina u tim pregovorima ostvarila 80 do 90 posto svojih zahtjeva. Poručio je kako je Daytonskim sporazumom podjela Bosne doživjela neuspjeh, baš kao i pokušaj stvaranja velike Srbije.

Vremenski stroj još nismo izumili, ali zato vrlo sličnu funkciju ima naša digitalna arhiva. Povijest Hrvatske i svijeta na jednom mjestu. U našoj bogatoj arhivi sva su novinska izdanja. Pogledajte što se dogodilo na vaš rođendan, kako je Zagreb izgledao prije...zabavite se i educirajte klikom ovdje: https://arhiva.vecernji.hr/

Ni čelnici bosanskih Srba nisu zadovoljno trljali ruke. Ipak, nakon susreta Radovana Karadžića i Momčila Krajišnika sa Slobodanom Miloševićem priopćili su da prihvaćaju mirovni sporazum iz Daytona te da će, unatoč nekim bolnim rješenjima, Republika Srpska provesti taj sporazum u cjelosti.

Istaknuvši kako su daytonski mirovni pregovori od neprocjenjive vrijednosti za čitav svijet, tadašnji predsjednik RH Franjo Tuđman rekao je kako je nakon pet godina krize, četiri godine rata i više od tri godine intenzivnih pregovora konačno postignuto rješenje koje obećava trajni mir u Bosni i Hercegovini te cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Iako je hrvatskom narodu u Bosni i Hercegovini zajamčena puna ravnopravnost i konstitutivnost u svim elementima, Tuđman je ipak priznao da je Hrvatska, baš kao i ostale dvije strane, morala napraviti određene ustupke. Svi hrvatski zahtjevi nisu bili ispunjeni, a među njima i onaj da Hrvatima pripadne čitava bosanska Posavina.

"Do zadnjeg trenutka mi smo za Hrvate, sukladno popisu stanovništva prije agresije i etničkog čišćenja, tražili cijelu bosansku Posavinu, ili barem njezin najveći dio. Srbima smo nudili tri do četiri puta veća područja, u zamjenu za Posavinu, no Srbi nisu na to pristajali, a mi nismo imali nikakvu međunarodnu potporu za takve zahtjeve jer je svijet, među ostalim, priznao i postignuta vojna rješenja", pojasnio je u ekskluzivnom razgovoru za Večernji list tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, koji je u odsutnosti predsjednika Tuđmana predvodio hrvatsko državno izaslanstvo te je od prve pa do posljednje minute nazočio pregovorima u Daytonu.

Istaknuo je tada da Daytonski mirovni sporazum nije rezultat potpunog poraza jedne ili potpune pobjede druge strane. "Postignut je, može se i tako reći, jedini mogući mir", zaključio je tada Granić, istaknuvši kako je to mir kojim su SAD, Europska unija i Ruska Federacija željeli uspostaviti novu ravnotežu snaga u regiji te stabilnost ovoga dijela Europe.

Naglasio je i da je sporazumom u Daytonu konačno i definitivno potvrđeno da se bivša jugoslavenska država raspala te da su stvorene nove države. Značilo je to i konačno priznanje Hrvatske u njezinim međunarodnim granicama, jer je Hrvatska iz Daytona izašla cjelovita. Granić je tada napomenuo kako je Daytonski sporazum za Hrvatsku imao i još jednu bitnu prednost.

"Stvorena je situacija u kojoj nam nitko na svijetu ne bi dao podršku za pokretanje još jedne oslobodilačke akcije, one u istočnoj Slavoniji. U toj i takvoj situaciji Hrvatska je dobila mirnu reintegraciju kroz Erdutsko-zagrebački sporazum, kroz pismene američke garancije tumačenja toga sporazuma, kroz odluke Vijeća sigurnosti o mirnoj reintegraciji i kroz Sporazum o normalizaciji odnosa Hrvatske i Srbije. Činjenica da je okupirano područje hrvatsko i da će Hrvatska izvršiti mirnu reintegraciju, svima je bila poznata", pojasnio je tada dr. Granić, istaknuvši kako su zbog okrenutosti miru i pomoći da do mira dođe Hrvatskoj tada u potpunosti otvorena vrata integracije u Europu.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata