Hrvatska je drugu godinu zaredom završila s viškom u državnoj blagajni koji je lani iznosio 758 milijuna kuna ili 0,2 posto BDP-a. U plusu su, navodi Državni zavod za statistiku, bili socijalni fondovi i središnja država dok su lokalne vlasti 2018. godinu završile s manjkom od 515 milijuna kuna. Proračunski višak opće države u 2018. četiri je puta manji nego što je bio 2017. godine, a razliku su “pojela” jamstva plaćena za brodogradilište. Lani je u proračunskom suficitu bilo 14 država članica Europske unije, s time što su najveći višak imali Luksemburg, Bugarska i Malta, od 2 do 2,4 posto, zatim Njemačka koja je uštedjela 1,7 posto BDP-a te Nizozemska 1,5 posto. Na začelju prema visini deficita nalaze se Španjolska i Francuska sa po 2,5 posto deficita, dok su po rekordnoj potrošnji iskočili Rumunjska (-3%) i Cipar -4,8 posto.
Novac iz fondova EU
Vada je u prošli tjedan prihvaćenom planu konvergencije predvidjela da ćemo se ove godine vratiti u zonu deficita, i to od 0,3 posto, opet zbog financijskih obveza prema Uljaniku, da bismo se iduće godine vratili u pozitivnu zonu. Ministar financija Zdravko Marić kaže da će štednja i kontrola rashoda činiti okosnicu Vladine politike i u drugoj polovici mandata za koju predviđaju usporavanje rasta prema 2,5 u ovoj te spuštanje prema 2,3 posto u iduće dvije godine. Rast bi, međutim, mogao i trebao biti veći ako se iskoristi novac iz europskih fondova. Ekonomski analitičar Velimir Šonje iz Arhivanalitike piše da je ostalo gotovo pet milijardi eura koje se mogu povući do 2023. godine, samo od dosad ugovorenih projekata.
“Kako ugovaranje traje još cijelu ovu i sljedeću godinu, te se može ugovoriti najviše 10,7 milijardi eura, uz 90% ugovorenosti moglo bi se povući 6-7 milijardi eura ili čak do 1,5 milijardi eura ili 2,5-2,8% BDP-a na godinu, a to nosi obećanje većeg rasta od prikazanog”, piše Šonje. Komentira i Marićeve oprezne projekcije.
“Relativno konzervativne projekcije rasta vjerojatno odražavaju prikriveni strah od daljnjeg usporavanja gospodarske aktivnosti u EU u drugoj polovici ove i sljedeće godine, no važniji bi mogao biti drugi uzrok; od dolaska Zdravka Marića u Ministarstvo financija rast se prognozira konzervativno i dosad prilično točno, kako se ne bi pobuđivale prevelike nade i ambicije proračunskih korisnika. Oni bi ambicioznije projekcije vrlo brzo pretočili u prevelike zahtjeve za državnim izdacima što se nastoji izbjeći jer je cilj visoko zaduženu Hrvatsku dovesti u razred umjereno zaduženih država kako bi se proširio dugoročni fiskalni kapacitet zemlje”, ističe Šonje.
Grčka i dalje najzaduženija
Iako je u pet godina javni dug zemlje smanjen za 10 posto, s 84 na 74 posto BDP-a, Hrvatska je i dalje najzaduženija među tranzicijskim državama, uz izuzetak Slovenije i Mađarske čiji je javni dug sad već sličan našem. No, valja reći da je većina tih zemalja nacionalizirala privatnu mirovinsku štednju ili privremeno zamrznula uplate, što će im donijeti dodatne financijske obveze za mirovine u budućnosti, koje će u Hrvatskoj biti niže jer će dio mirovinskih isplata preuzeti privatni mirovinski fondovi. Dosad je u privatnoj mirovinskoj štednji skupljeno oko 28 posto hrvatskog BDP-a. Marić vjeruje da će se u iduće četiri godine javni dug smanjiti za dodatnih 12 postotnih poena, gotovo na granicu mastriških 60 posto. Grčka je i dalje najzaduženija članica EU s javnim dugom koji je 181 posto BDP-a, slijedi Italija sa 132 i Portugal sa 121 posto javnog duga. Javni dug Njemačke je graničnih 60 posto.
Pogledajte video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:
Todorićev mali. pravi momčić.