– Nažalost, gaming industrija u dijelu javnosti još se uvijek percipira kao nešto beskorisno, kao nešto na čemu gubimo vrijeme i kao nešto od čega nema apsolutno nikakve koristi i što zatupljuje. Moja misija je pokazati vam da ne samo da videoindustrija utječe već više od pola stoljeća na naše društvo i na naše živote nego da ona može biti upravo jedan od alata i katalizatora promjena i načina na koje možemo riješiti neke od globalnih problema, ako ne i sve – istaknula je na Večernjakovoj konferenciji "Digitalna Hrvatska: Kraj budućnosti" u uvodnom izlaganju o videoigrama Dunja Trojan, suvlasnica i direktorica produkcijske tvrtke Broadcast.hr i jedinog hrvatskog gaming TV kanala GameHub. Prema njezinim riječima, 3,6 milijardi ljudi u svijetu svakodnevno gejma. Kroz videoigre su izloženi drugim kulturama, drugim ljudima. Troše dio svog novca na videoigre. Oni su svjesno izloženi videograma. Između 70 i 80 posto svjetske populacije svjesno ili nesvjesno izloženo je gamingu. To se zove gejmifikacija. Upravo ta gejmifikacija je riječ ne samo sadašnjosti nego i budućnosti i nešto što će obilježiti naše društvo.
Stoga je slika gejmera koju imamo, da je to neki čudak zatvoren u mračnom prostoru, samo tipka, ne izlazi tjednima van i jede nezdravu hranu, grozan stereotip koji manje-više nikad nije bio istinit, a sad je i zastario. Trojan se pita kako smo došli do toga da pola ljudske populacije igra videoigre. Moramo, kaže, malo baciti pogled unatrag i vratiti se u 1967. Smeđa kutija (brown box) bila je prvi multiplayer sustav koji se mogao spojiti na televizor i s kojim se mogla igrati igra. To je preteča današnjih konzola. Nakon licenciranja ona je dobila ime Odiseja i povela nas u ovu avanturu, put koji još uvijek nema kraj niti će ga imati. Navodi kako je gaming utjecao na druge industrije, primjerice filmsku, i kako su druge industrije utjecale na gaming. Istaknula se kako se tehnologija, ne samo ona vezana uz videoigre, razvija ogromnom brzinom. Prihodi gaming industrije drastično su narasli početkom ovog desetljeća i taj se trend nastavio do danas.
– Pandemija je bila velika prekretnica. Prihodi gaming industrije su narasli. Kolege su spominjali ChatGPT. Mislim da ga koristimo manje više svi. Meni pomaže u ubrzavanju nekakvih procesa. Umjetna inteligencija već dugo je dio videoigara i nije nešto čega se trebamo bojati – kazala je. Na mnogim primjerima vidljivo je kako se industrija videoigara isprepliće s drugim industrijama. Diljem svijeta po sveučilišnim bolnicama kirurzi, primarno neurokirurzi koriste simulatore da odrade svoje prve operacije, zato što imaju mogućnost napraviti grešku bez fatalnih posljedica. Prije dvije godine Google je predstavio naočale koje na unutarnjem dijelu stakala rade prijevod u realnom vremenu, ali prva industrija koja je krenula s prevođenjem u realnom vremenu bila je gaming industrija.
VEZANI ČLANCI:
– Imate li neke šoping aplikacije koje vam dodjeljuju bodove kada potrošite određeni iznos novca? Imate li pametne satove koji vam daju bedževe kada prijeđete određeni broj kilometara ili koraka i potiču vas da prijeđete još kako biste došli na novu razinu? To je gejmifikacija. To je jedna od stvari koje će nam obilježiti budućnost. U svijetu videoigara i tehnologije budućnost se već događa – istaknula je Trojan. Tvrdi kako će se mijenjati način na koji vidimo i doživljavamo sport. Hrvatski esport savez, savez klubova i udruga koje okupljaju ljubitelje elektroničkih igara i natjecanja, u pregovorima je s Hrvatskim olimpijskim odborom da postane pridruženi član. Prošle godine je esport inauguriran u Olimpijske igre i samo je pitanje kada će postati službenom disciplinom. Možemo, kaže, samo zamisliti što će to značiti za ljude, osobe s invaliditetom, koji nisu mogli fizički parirati sportašima i koji nisu mogli sanjati da će se natjecati u nekom sportu. Mijenja se i svijet marketinga, veliki brendovi već neko vrijeme oglašavaju se unutar igara. Mijenja se način na koji konzumiramo zabavu.
– Možemo li biti dovoljno hrabri pa pretpostaviti da igre uistinu mogu pomoći promijeniti svijet na bolje? Gejmeri 80% vremena provedu gubeći. Tko bi normalan pristao 80 posto vremena biti ekstremno loš u nečemu? Već bi odavno odustali. Ali ne i u svijetu igara. Mi se konstantno sudaramo s istim problemima i preprekama, rješavamo ih, smišljamo rješenja. To onda prevodimo u stvarni svijet. Dobro gejmanje je odavno prestalo biti samo cilj, samo pobjeda. Dobro gejmanje je cijeli proces – navodi stručnjakinja za produkciju videoigara. Prosječan gejmer provede osam i pol sati tjedno igrajući videoigre. Da biste postali stručni u nečemu, potrebno je 10.000 sati. Zašto se stručnjaci koji su svoju struku stekli igrajući videoigre ne bi mogli iskoristiti za rješavanje drugih problema, kao što su klimatske promjene? Na zaštiti našeg planeta može se raditi kroz edukaciju kroz videoigre.
Virtualna stvar je pred nama, ali to nije loša stvar. Napretka tehnologije ne trebamo se bojati. – S videoigrama, kao i sa svime ostalim, trebamo sjediti i učiti. Negativne strane postoje, desocijalizacija je jedna. Sve, kao i svaka druga stvar, ovisi na nama kako ćemo konzumirati – poručila je.
*Cijelu konferenciju moguće je pogledati i online na YouTube kanalu Večernjeg lista.
