Često u razgovoru čujemo kako se danas vozi opasnije, nesigurnije, ljudi su na telefonima, promet je općenito zagušeniji u velikim gradovima i da mlađe generacije ne voze sigurno kao stariji. No, je li tomu doista tako? Analizirali smo koji sve faktori utječu na prometne nesreće i kakva je situacija u odnosu na period prije 10 godina. Godišnji izvještaj Ministarstva unutarnjih poslova za 2023. godinu donosi opsežnu analizu stanja na hrvatskim cestama, otkrivajući trendove, uzroke i posljedice prometnih nesreća te pruža dublji uvid u statističke podatke o prometnim nesrećama
Analiza podataka
U 2023. godini evidentirane su 34.604 prometne nesreće, što je otprilike 94 nesreće dnevno. U tim nesrećama poginule su 274 osobe, 3.102 osobe su teško ozlijeđene, a 11.102 osobe lakše su ozlijeđene. U usporedbi s 2022. godinom, prometnih nesreća bilo je više za 6,3 posto, a broj teško i lakše ozlijeđenih osoba također je porastao za 6,6 posto. Broj poginulih ostao je gotovo isti, s malim smanjenjem od 0,4 posto.
Prometne nesreće po županijama
Najveći broj prometnih nesreća dogodio se u Zagrebačkoj županiji s ukupno 8.044 nesreća. Slijedi Primorsko-goranska županija i Splitsko-dalmatinska županija. Dvije županije s najmanjim brojem nesreća su Međimurska i Požeško-slavonska županija.
Doba godine i uzroci nesreća
Analizirajući doba godine, najviše nesreća dogodilo se u ljetnim mjesecima, posebno u srpnju i kolovozu, što je povezano s povećanim prometom tijekom turističke sezone. Brzina neprimjerena uvjetima na cesti identificirana je kao najčešći uzrok prometnih nesreća sa smrtnim ishodom. Statistički gledano, najsigurniji mjeseci u godini su prva tri mjeseca, siječanj, veljača i ožujak, kada ima najmanji broj nesreća i najmanji broj stradalih u prometu u odnosu na ostale mjesece u godini.
Prometne nesreće prema vrsti vozila
Što se tiče vrsta vozila uključenih u nesreće, osobni automobili su i dalje najčešći sudionici, dok su nesreće koje uključuju motocikliste često ozbiljnije zbog manjka zaštite vozača. Zanimljivo je da je broj nesreća koji uključuje bicikle skoro duplo veći od broja nesreća s uključenim mopedima.
Najčešće vrste prometnih nesreća
Sudari vozila u pokretu su najčešće nesreće i čine veliki udio ukupnih nesreća. U 2023. godini, zabilježeno je 5.296 takvih nesreća. Slijetanje vozila s ceste je drugi najčešći tip nesreće, s 2.092 zabilježena slučaja, dok je nalet na pješaka treći s 1.290 takvih nesreća
Broj bočnih sudara je dosegao 2.036, nalet na bicikl porastao je za 2,6% u 2023. U odnosu na prethodnu godinu, ali je zabrinjavajuće da je nalet na motocikl ili moped zabilježio značajan porast od 41,4%.
Podaci za 2013. godinu
Prema podacima za 2013. godinu, Hrvatska je zabilježila ukupno 35,221 prometnu nesreću, što je vrlo blizu broju nesreća zabilježenih 2023. godine. Međutim, broj smrtno stradalih u prometnim nesrećama 2013. godine bio je veći, s ukupno 368 poginulih. Najviše nesreća također se dogodilo tijekom ljetnih mjeseci, a glavni uzroci su bili slični današnjima: neprilagođena brzina, nepoštivanje prednosti prolaza i vožnja pod utjecajem alkohola.
Uspoređujući podatke iz 2013. i 2023. godine, možemo primijetiti da je broj prometnih nesreća ostao relativno stabilan tijekom desetljeća. Međutim, pozitivno je što se broj smrtno stradalih smanjio s 368 u 2013. na 297 u 2023. godini. To sugerira poboljšanje u sigurnosnim mjerama i kvaliteti cestovne infrastrukture, kao i bolju edukaciju vozača. Iako su uzroci nesreća ostali slični, povećanje svijesti o sigurnosti u prometu i strože kazne za prekršaje vjerojatno su doprinijeli smanjenju broja smrtnih slučajeva.
Uloga kasko osiguranja u sigurnosti cestovnog prometa
Kasko osiguranje vozila igra važnu ulogu u financijskoj zaštiti vozača, suputnika i njihovih vozila u slučaju prometnih nesreća, a naziv dolazi kao kombinacija engleskih riječi Casualty and Collision (prijevod: žrtva i sudar) - CASCO. Dok obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti pokriva štetu nanesenu trećim osobama, kasko osiguranje pruža dodatnu sigurnost pokrivajući štetu bez obzira na to tko je kriv za nesreću, tj. kasko štetu pokriva čak i u slučajevima kada ste vi krivi za štetni događaj.
Kasko osiguranje pokriva širok spektar šteta, uključujući one nastale uslijed sudara, krađe, vandalizma, prirodnih nepogoda i požara. U slučaju ozbiljnijih nesreća, troškovi popravka vozila mogu biti znatno veći od očekivanog, a kasko osiguranje osigurava da vlasnici vozila neće biti dodatno financijski opterećeni zbog tih troškova. Također, s kasko osiguranjem postupak popravka vozila nakon nesreće je često brži i jednostavniji, omogućujući vozačima da se brže vrate na cestu. Mnoge kasko police nude i dodatne usluge poput pomoći na cesti, zamjenskog vozila tijekom popravka, te pokriće za osobne stvari u vozilu.
Premija kasko osiguranja obračunava se na temelju nove nabavne vrijednosti vozila jer u slučaju štete korisnik dobiva odštetu u vrijednosti novih dijelova, a ne rabljenih dok se svake godine sa starenjem vozila i protokom vremena uračunava i dodatni popust na starost. Cijena police varira budući da se određuje i formira prema specifičnim karakteristikama vašeg vozila i vas kao vozača, kao i stečenom bonusu za godine bez štete, a faktori poput snage motora, godine proizvodnje i sigurnosnih značajki utječu na njezinu visinu. Iako se može činiti skupim, kasko osiguranje postaje opravdano kada se uzme u obzir visok trošak rezervnih dijelova jer i najmanji popravak na novom vozilu može koštati kao godišnja kasko premija. Primjerice, osiguranje za osobni automobil od 20.000 eura kreće se već od 330 eura godišnje.
Važno je istaknuti kako se kasko polica osiguranja može ugovoriti uz puna i djelomična kasko pokrića. Puna kasko polica nudi pokriće od svih rizika koji uzrokuju oštećenje, uništenje ili nestanak osiguranog motornog i/ili, osim onih koji su zakonom ili uvjetima isključeni iz pokrića, dok polica djelomičnog kasko pokrića nudi različite kombinacije najčešćih rizika koji mogu zadesiti vozilo. Drugim riječima, polica djelomičnog kaska pruža pokriće od određenih grupa rizika koji se ugovaraju zasebno uz obavezno auto osiguranje, a moguće ih je ugovoriti i uz puni kasko.
No, kasko osiguranje može indirektno doprinijeti stvaranju sigurnijeg prometnog okruženja ali i povećanju stupnja sigurnosti na cestama. Vozači koji imaju kasko osiguranje uglavnom su skloniji održavati svoja vozila u boljem stanju i paziti na sigurnosne aspekte, znajući da će eventualne štete biti pokrivene iz police. Osim toga, možda i najvažnija prednost kasko osiguranja je smanjenje stresa i brige nakon štetnog događaja zbog financijske zaštite koju pruža, omogućavajući na taj način vozačima da se brže oporave i vrate u normalan život, što doprinosi općoj psihološkoj sigurnosti. U slučaju totalne štete, polica kasko osiguranja omogućava bržu zamjenu vozila, čime se smanjuje rizik od vožnje oštećenog ili neispravnog vozila koje može biti opasnost i ozbiljna ugroza na cesti.
Stoga odluka o ugovaranju kasko osiguranja predstavlja pametnu investiciju u vlastitu zaštitu, posebno u svjetlu statističkih podataka o prometnim nesrećama. Dok je broj prometnih nesreća i dalje na visokoj razini, kasko osiguranje pruža dodatnu sigurnost i financijsku stabilnost, omogućujući vozačima da se osjećaju zaštićenije u prometu.
Unatoč ovim podacima, izazovi u prometu i dalje ostaju isti, posebno tijekom turističke sezone kada se promet na cestama znatno povećava. Unatoč smanjenju broja poginulih, povećanje broja nesreća i ozlijeđenih osoba zahtijeva aktivnije mjere prevencije i edukacije vozača. Posebnu pozornost treba posvetiti ljetnim mjesecima kada se događa najveći broj nesreća te županijama s najvišim brojem nesreća. Povećanje svijesti o važnosti prilagođavanja brzine uvjetima na cesti može značajno doprinijeti smanjenju broja nesreća i poboljšanju sigurnosti svih sudionika u prometu, a polica kasko osiguranja može svim vozačima i vlasnicima vozila pomoći da se što prije oporave od nesreće i vrate na cestu u što kraćem roku.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskim uredom za osiguranje.
