Model upravljanja zemljom kolumnista Večernjeg lista Milana Račića, koji podrazumijeva manji broj ministarstava, ali i to da ih moraju voditi stručniji ljudi, izazvao je reakcije analitičara, a svi su složni da imamo prevelik broj ministarstava i da je potrebna reorganizacija.
Njemački model
U Hrvatskoj se s novom vladom mijenja upravljačka struktura ministarstava u kojoj se izgubi početno vrijeme na snalaženje. Njemački sustav organizacije upravljačke strukture administracije, primjerice, osigurava glatku tranziciju vlasti i omogućuje efikasnu i produktivnu administraciju na dugi rok. Uz neprilagodbu, naš je problem što nove vlade osnivaju i neka nova ministarstva, čime se širi broj popratnih djelatnosti, a stručnog kadra i dalje nedostaje. Sve, dakle, upućuje na brojnost i neefikasnost.
– Od samog smanjivanja broja ministarstava puno je važnija njihova reorganizacija usmjerena na povećanje stručnog kapaciteta. No u našim je ministarstvima često slučaj, a to je primijećeno i prilikom provođenja Clean start projekta Ekonomskog instituta početkom mandata ove vlade, da je broj ljudi u sektorima koji nisu direktno povezani s područjem koje ministarstvo pokriva prevelik u odnosu na broj zaposlenika u stručnim službama koje bi trebale proizvoditi strateške dokumente i davati oslonac za donošenje javnih politika – kaže Maruška Vizek s Ekonomskog instituta.
– Smanjenje broja ministarstava poželjno je i potrebno kako bi stvorila efikasna i produktivna struktura dužnosnika više srednje razine (nekadašnji državni tajnici), koji bi bili upućeni u tehničke detalje rada, rješavali svakodnevne probleme ministarstva i osiguravali sustavno provođenje zakona. Bilo bi efikasno i produktivno ugledati se na njemački sustav organizacije ministarstva, gdje uz ministra postoje dva politička i dva profesionalna državna tajnika koja osiguravaju profesionalni kontinuitet rada ministarstva bez obzira na izborne cikluse – ističe potpredsjednik Povjerenstva za fiskalnu politiku Ante Žigman.
Važne industrije
Problem je i taj, smatra analitičar Damir Novotny, što nemamo pokrivene neke industrije, primjerice kreativne, koje su odavno druge zemlje pokrile resornim ministarstvom ili ga spojile s ministarstvom gospodarstva, gdje uvrštavaju, primjerice, i resor obrazovanja. Jedan od predstavnika naše kreativne industrije Davor Bruketa svjedoči kako je ta industrija drugi po veličini sektor po udjelu prihoda u BDP-u i stoga bi na njega trebalo obratiti više pozornosti.
>> Hrvatskoj je potreban mali kombi kompetentnih ministara
Otvori KEKS Pay
U biti istina, ali treba i reci da je kod nas previse ministarstava. Da sada ne nabrajamo i ostale zavode, i sve gdje se silno uhljebljava...