Nova akademska godina, koja je počela s prvim danom listopada, za studente donosi nove kolegije, obaveze, rokove i prilagodbu na tempo koji će trajati sve do ljeta. I zato je upravo početak semestra dobro vrijeme za stvaranje navika koje mogu olakšati svakodnevno učenje i pomoći da se stres ne nakuplja kako se obaveze budu gomilale. Studenti Fakulteta političkih znanosti podijelili su za Global svoja iskustva i načine na koje organiziraju učenje, odvajaju vrijeme za odmor i nose se sa stresom tijekom akademske godine.
Ne učiti kampanjski
– Nastojim podijeliti gradivo na manje dijelove tako da svaki dan učim jedan po jedan dio te pravim kraće pauze nakon sat vremena. Nakon učenja, kako bih se opustila, često pogledam epizodu serije ili odem na kavu s prijateljima – ističe studentica novinarstva Ema Kiseljak. Njezine kolegice Antonela Okrajčić i Marija Pongračić također koriste slične strategije. Kako bi se opustile, slušaju glazbu, provode vrijeme s prijateljima i nastoje održati kvalitetan san kako bi se što bolje mogle fokusirati na učenje. – Trudim se učiti na vrijeme, a ne kampanjski, ali mislim da najvažnije pronaći i malo vremena za sebe i prijatelje – naveo je i student novinarstva Roko Vukojević. Listopad je mnogim studentima mjesec hvatanja ritma. Nastava je tek počela, gradivo se tek počinje gomilati, a učenje se lako ostavlja za kasnije. No upravo je početak akademske godine dobro vrijeme za stvaranje navika koje će kasnije olakšati pritisak. Studeni, naime, stiže brže nego što se čini, a s njim u pravilu dolazi i intenzivniji raspored kolokvija pa je lakše biti spreman ako se s učenjem krene na vrijeme, umjesto da se sve obaveze ostavljaju za posljednji trenutak.
– Studeni će biti posebno stresan jer je to mjesec kolokvija čiji je raspored u pravilu izrazito intenzivan. Kada su u pitanju ovakve situacije, nastojim se dobro organizirati te tijekom slobodnog vremena prebacim fokus na druge teme kako bih se maksimalno mogao koncentrirati dok učim – dodao je student treće godine politologije Adriano Leventić. A studenti dobro znaju da postoje različite metode koje mogu pomoći pri učenju, poboljšati koncentraciju i olakšati pamćenje gradiva. Neke od njih jednostavne su promjene u načinu na koji se uči, dok se druge odnose na organizaciju vremena i prostora. Izgovaranje gradiva naglas jedna je od metoda koja može pomoći pri pamćenju, naročito kada je riječ o pripremi za usmene ispite.
Sam čin izgovaranja pojmova i njihova ponavljanja može pridonijeti tome da informacije duže ostanu u pamćenju, što su pokazala i istraživanja. Iako je tipkanje skripti i bilješki postalo uobičajen dio studentskog učenja, i pisanje rukom pokazuje se kao učinkovita metoda. Posebno može biti korisno tijekom ili neposredno nakon predavanja, kada se bilježe temeljni koncepti i najvažniji pojmovi. Velike količine gradiva lakše je svladavati podijeljene u manje cjeline nego pokušavati sve proći odjednom. Istraživanja iz Dartmoutha iz 2019. godine pokazala su da takav pristup može biti učinkovitiji i produktivniji, dok kraće pauze između cjelina omogućuju ponovno usmjeravanje pažnje.
Promjena metode
Također, nakon svake lekcije ili veće cjeline korisno je provjeriti koliko je gradiva zapamćeno. Postavljanjem pitanja i pokušajem odgovaranja bez gledanja u bilješke lakše se mogu prepoznati dijelovi kojima je potrebno posvetiti dodatnu pažnju. Korisno je i provjeriti pitanja koja su se pojavljivala na prethodnim ispitima, ako su dostupna. No dugotrajno ponavljanje istog načina učenja može postati monotono i otežati održavanje koncentracije. Kada izgovaranje gradiva naglas ili čitanje bilješki više ne daje rezultate, korisno je promijeniti pristup, primjerice izradom prezentacije, mentalne mape ili kviza na temelju naučenog gradiva. Promjena prostora u kojem se uči također može pomoći pri održavanju fokusa. Dugotrajno učenje u istom prostoru može dovesti do zamora pa se dio vremena može provesti kod kuće, a dio, primjerice, u knjižnici ili drugom prostoru pogodnom za koncentriran rad. U konačnici, učenje u kasne sate i spavanje u kratkim, isprekidanim intervalima teško se mogu smatrati dobrom dugoročnom strategijom. Kvalitetan i dovoljno dug san važan je za koncentraciju i pamćenje pa redovit raspored spavanja može biti jednako važan dio dobre pripreme kao i vrijeme provedeno nad knjigom.
(Tekst je izvorno objavljen na portalu studentskih novina Global)
Otvori KEKS Pay
