Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić prije odlaska iz New Yorka za Večernji list komentirala je najnoviju napetu situaciju sa Slovenijom i bilateralnim susretima ispunjen radni tjedan na East Riveru.
Što se dogodilo Slovencima? Opet problemi?
– Hrvatska ispunjava sva očekivanja za ulazak u EU, a u kojoj mjeri, pokazat će monitoring. Mi smo prva zemlja koja ima monitoring prije ulaska u Europsku uniju. Detaljno radimo, pratimo ispunjavanje preuzetih obaveza i s tog gledišta nema govora o kompromisu. U odnosima sa Slovenijom zapravo se ne radi o ispunjavanju obaveza nadgledanih monitoringom, nego o temi koja je aktualna od raspada Jugoslavije, a to je Ljubljanska banka. Mi smo predložili, a Slovenija je prihvatila da se toj temi posebno posveti pozornost u analizi vrhunskih financijskih stručnjaka Francea Arhara i Zdravka Rogića. Oni su počeli raditi i ono što su u javnosti govorili zvučalo je obećavajuće, ali nakon tih sastanaka, a dogovorili su i treći za idući tjedan, pojavio se novi moment u Sloveniji gdje je rečeno da su zainteresirani samo za jedno rješenje i dogovoreni projekt dovodi se u pitanje. Naše je gledište i dalje isto, treba rješavati pitanje Ljubljanske banke, razmotriti različite opcije, ali to nema veze s našim ulaskom u EU i ne dovodi u pitanje naše buduće europsko partnerstvo u regiji. Slovenija i Hrvatska mogu i moraju zajednički učiniti puno više nego individualno.
Hoće li Amerikanci opet trebati intervenirati da bi riješili naše probleme sa Slovenijom?
– Nadam se da nitko neće intervenirati, mi moramo sami voditi brigu o svojim problemima. Hrvatska i Slovenija moraju biti zrele i odgovorne države koje surađuju, ali i pokazati da surađujemo u našoj regiji jer je i to znak političkog odrastanja.
U New Yorku brojne bilateralne susrete koristili ste i za promociju hrvatskog gospodarstva. Može li to donijeti rezultate?
– Sa srbijanskim kolegom razgovarala sam o liberalizaciji odnosa slobodne trgovine kad Hrvatska uđe u EU. Nama je potrebna gospodarska suradnja u regiji. I zbog toga želimo da se liberaliziraju odnosi i to smo pokrenuli u institucijama EU. Razgovarala sam i s ruskim kolegom jer je nama ta zemlja zanimljiva i važna politički i gospodarski. Nismo globalna sila, ali imamo mogućnosti da uspostavimo dobru suradnju i s drugim regijama.
Aktualno žensko pitanje
Na koje zemlje mislite?
– Čile, na primjer! U New Yorku smo dogovarali mogućnosti strateškog partnerstva u gospodarstvu jer njihovi su ljudi već ulagali u Hrvatsku. Dogovaramo suradnju na razini sveučilišta i visokog obrazovanja jer oni su postigli znatne rezultate, konkurentni su kad je riječ o visokoobrazovanoj radnoj snazi, što Hrvatska još nije. Imaju više akademskih građana od nas i nama je to područje obrazovanja i gospodarstva važno jer kad znate koji tip radne snage preferirate, tada znate i kakvo je obrazovanje potrebno, kakav tip industrije gradimo.
Hrvatska je ipak mediteranska zemlja?
– Potičem povezanost s južnim Mediteranom. U New Yorku smo razgovarali i o partnerstvu s Marokom. Vidim južni Mediteran kao naš potencijal jer mi smo mediteranska zemlja i naše iskustvo u pogledu postkonfliktne izgradnje institucija i reformi koje smo prošli može mnogima koristiti. Punih 12 godina traje naše iskustvo pristupa EU i mi znamo sve što treba i što ne treba raditi na tom putu. Naša specifična znanja povećavaju našu važnost na međunarodnoj sceni.
U New Yorku ste se službeno oprostili s Hillary Clinton, američkom državnom tajnicom, s kojom ste izgradili dobre odnose, a ona nakon predsjedničkih izbora u studenome odlazi s te funkcije?
– Svakako mi je žao što je gospođa Clinton najavila odlazak iz aktivne politike. Bila je domaćin na Transatlantskoj večeri u New Yorku zadnji put u svojstvu državne tajnice. Hillary Clinton ostat će značajna figura na svjetskoj političkoj sceni. Teme za koje se ona zauzme i nakon ove funkcije imat će veliku šansu za uspjeh. Tu ću suradnju svakako nastaviti. Tko god je naslijedi u državnom tajništvu, mi ćemo s Amerikom nastaviti dobru suradnju, naši su odnosi odlični i nadam se da će bračni par Clinton brzo posjetiti Hrvatsku.
Je li Hrvatskoj Bruxelles bitniji od UN-a? Neki kažu da se na East Riveru ne događa ništa bitno za nas.
– Ovo je za međunarodne odnose neizmjerno važna prilika i mogućnost da se afirmirate kao zemlja i stupite u kontakt s političarima iz niza država koje inače ne biste imali prilike susresti, na??ete se na raspravama o temama o kojima inače ne raspravljate. To je na primjer tema smrtne kazne, u čemu je Hrvatska aktivna, ali ne u europskom kontekstu. I položaj žena vrlo se brzo probija prema vrhu tema u međunarodnim odnosima, naročito u kriznim žarištima, a mi imamo mnogo misija u zemljama gdje je položaj žena i njihov tretman u društvu glavni test funkcioniranja tih država. Istraživanja pokazuju da, ako je ženi pružena mogućnost rada za plaću, ona 90 posto zarade reinvestira u obitelj kao temeljnu strukturu društva, a muškarci samo 40 posto. Na Općoj skupštini Hrvatska razgovara u društvu zemalja Europske unije ili regije, ali mi imamo i šire interese poput Sirije, južnog Mediterana, Afganistana.
Jeste li zadovoljni predstavnicima hrvatske diplomacije u UN-u i Americi?
– Ovdje imamo neke od naših najkvalitetnijih diplomata, to su veleposlanici Ranko Vilović u UN-u i Joško Paro u Washingtonu. Tu i trebamo imati dobru ekipu. U diplomaciji imamo neobičnu kombinaciju najboljih ljudi u državnoj upravi pomiješanu sa slučajnim prolaznicima. Postupno uvodimo kriterije za ocjenu i poboljšanje rezultata i posla te radimo selekciju ljudi i dižemo status tog posla.
Najnovija istraživanja javnosti govore da pada popularnost vašeg HNS-u na samo 1,8% potpore. Više ste se posvetili diplomaciji nego biračima?
– Žao mi je što je trenutačno takav rejting HNS-a. Istina je da sam se posvetila puno više diplomaciji nego stranci jer je to takav trenutak. Ali to ne znači da u budućnosti neću imati više vremena za stranku. Moj je princip – pokaži što znaš pa poslije objasni ljudima: to smo napravili. Što budemo bliže izborima, imat ću više toga pokazati ljudima u stranci, ali i državi.
U New Yorku ste čuli da mnogi žele investirati u Hrvatsku.
– Puno se radi i dosta je toga obavljeno u okviru opsežnih priprema i vjerujem da to treba početi davati rezultate – uskoro!
Ambasadori u dijaspori
Koliko je dijaspora bitna, hoćemo li otvarati kulturne centre u svijetu? Na primanju u misiji RH u New Yorku okupili ste i ljude poput dizajnera i grafičara Mirka Ilića koji prije nije dolazio na takve skupove.
– Naša se dijaspora jako dugo tretirala kao jedna politička opcija, a ne kao ljudi iz Hrvatske koji žive po cijelom svijetu. Njihova je stranka Hrvatska, a nama je svaki čovjek dragocjen ako se osjeća dobro u relaciji prema domovini. Oni su neka vrsta ambasadora. Imamo veće planove za tzv. meku diplomaciju. To je promicanje naše kulture, obrazovanja, umjetnosti, planiramo s Ministarstvom kulture osnovati zakladu “Hrvatska kuća”. Sada imamo hrvatski festival u Francuskoj na kojemu predstavljamo naše vrhunske umjetnike i njihova djela. Počet ćemo s hrvatskim kućama u regiji, a kad financijski ojačamo, možemo krenuti u prekooceanske zemlje. Bilo bi divno imati hrvatsku kuću u New Yorku.
>>Vesna Pusić: Ne razumijem što Slovenci žele
Zašto cijelo vrijeme spominju problem ljubljanske banke zašto se više ne spominje problem glumine banke,sutle šenkovec,gradske banke credo banker itd itd...gdje je nestao novac pa nije novac kap vode da ispari...stvarno se trude radit budale od vlastitog naroda...