Uvod u meteorologiju, temperatura, termodinamika atmosfere, hidrologija, geofizika i oceanografika, kemija atmosfere, meteorološke karte, uvod u modernu fiziku, osnove optike, statistička obrada hidrometeoroloških podataka... To su neki od obveznih modula s kojima će se susresti učenici koji će se, po reformi strukovnih škola od sljedeće školske godine, školovati za meteorološkog tehničara. Na upisu se boduju ocjene iz fizike, kemije, matematike i geografije pa su prethodno znanje i interes za ta područja ključni, a završetak srednjoškolskog školovanja podrazumijeva prikupljen 241 CSVET bod.
Od ukupnih bodova u četiri godine obrazovanja 142 CSVET boda odnose se na strukovni dio kvalifikacije, dok će učenici iz općeobrazovnih predmeta morati prikupiti 99 bodova i obraniti završni rad kako bi na kraju školovanja stekli zvanje hidrometeorološkog tehničara. Od izbornih modula učenicima će se od druge godine školovanja ponuditi zrakoplovna meteorologija, osnova fenologija, biometeorologija, meteorologija kopnenog, pomorskog i riječnog prometa i mnogi drugi. Velik dio obrazovanja za meteorološkog tehničara odnosi se na praktični rad koji će učenici morati obavljati ili u hidrometeorološkom zavodu i brojnim institutima koji zapošljavaju hidrometeorologe ili u privatnim tvrtkama koje se bave proizvodnjom obnovljivih izvora energije, nacionalnim parkovima, parkovima prirode.
Praktični dio, osim kod poslodavca, obavljat će se i u centrima kompetencija. Iz Državnog hidrometeorološkog zavoda lani su podršku prilikom uvođenja navedenog novog smjera pružili Prirodoslovnoj školi u Splitu koja je krenula s upisom jednog razreda. Tako će njihovi učenici praksu obavljati u Područnom meteorološkom uredu Split koji se brine o radu meteoroloških postaja na području Dalmacije i u čijem se sastavu nalaze Pomorski meteorološki centar i Regionalni centar za Jadran.
Meteorološke tehničare trebaju i u Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, u različitim institutima, upravama, zavodima i službama u ministarstvima koji imaju meteorološku, hidrološku ili oceanografsku sastavnicu poput Hrvatskog hidrografskog instituta, Instituta za oceanografiju i ribarstvo, Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša, Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva obrane i sl. I mnoga velika poduzeća imaju meteorološku komponentu, npr. Hrvatska elektroprivreda, Ina, Hrvatska pošta, Hrvatske vode, Hrvatske ceste.
Zadaci za učenje i vježbanje trebaju odgovarati stvarnim radnim situacijama u kojima će se učenici naći nakon završetka obrazovanja i ulaska u svijet rada, propisano je u srednjoškolskom kurikulu.
Otvori KEKS Pay
