Je li riječ tek o pukoj romantici inspiriranoj idejama o boljitku ili o
strukturnoj reformi i stvarnom preporodu hrvatskog sela, kako su
HSS-ovci i nazvali jedan od svojih programa ukalkuliranih u konačni
tekst koalicijskog sporazuma s HSLS-om i HDZ-om o temi poljoprivrede,
pokazat će već prva godina nove koalicijske vlade.
Burne istupe iz proteklih mjeseci HSS-ovci su danas pak zamijenili
šutnjom, čak i o tome na što će točno otići usuglašenih 6 milijardi
kuna iz proračuna za 2008. ili hoće li se dosadašnje resorno
ministarstvo ubuduće doista zvati ministarstvom sela, poljoprivrede i
hrane – sve dok se na sporazum ne stave i potpisi čelnika stranaka –
kazao nam je glasnogovornik HSS-a Nenad Matić.
Neki ugledniji seljaci i sada, naime, pesimistično gledaju na
najavljeni model jedinstvenog plaćanja po farmi za koju će donji limit
u ostvarenju poticaja iz državnog proračuna biti tek jedan hektar
poljoprivrednog zemljišta (dosad su trebala tri) ili tek jedno grlo
stoke.
Svi za socijalnu državu
Nitko nije protiv da Hrvatska bude socijalna država, ali granica mora
biti jasna – najbolje su to ovih dana objasnili u Hrvatskoj udruzi
poslodavaca, objašnjavajući kako za jeftinu i konkurentnu hranu trebaju
velika imanja sa suvremenom tehnologijom, koja jamči niske troškove
proizvodnje, dok na malim imanjima jeftine proizvodnje nema.
Konkurentnu proizvodnju jamči farma s godišnjom proizvodnjom od
najmanje 100.000 eura, no u Hrvatskoj još nije definirano ni tko je
'seljak’ i kojim seljacima treba pomagati državnim poticajima, a koje
tretirati kao pojedince s dopunskim radom.
Koalicijskim sporazumom nastavlja se ubrzano provođenje Zakona o
poljoprivrednom zemljištu. I oranice u državnom vlasništvu do 2009.
godine trebale bi biti u rukama seljaka koji vape za poljoprivrednim
zemljištem, bilo da je riječ o zakupu ili koncesiji. Čitavu stvar
ubrzat će Agencija za poljoprivredno zemljište kao središnja agencija
sa županijskim ispostavama, dok se kao polazište za pregovaračku
platformu s EU uzima i moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta
strancima od najmanje 12 godina nakon pristupa EU.
Nadzor hrane
Spominje se i jačanje inspekcijskog nadzora na tržištu hrane, uvođenje
tržnog reda za sve poljoprivredne proizvode do 2009. te poticanje
umrežavanja seljaka u svrhu osiguranja bolje tržišne pozicije,
smanjenja troškova proizvodnje i izgradnje tržišnih niša. Za gradnju
ribarske flote ribari će ubuduće sudjelovati s pet, umjesto dosadašnjih
10 posto kredita.
Znakovito je i povećanje, promocija i 'poticanje domaće proizvodnje od
farme do stola’, te 'poticanje razvojnih projekata odozgo prema dolje’
– u iznosima i do 100 posto, neki i tri godine.
Uz Agenciju za poljoprivredno zemljište osnovat će se i Poljoprivredna
komora te Hrvatska agencija za ruralni razvitak, dok će se za
planiranje i provođenje razvojnih projekata 'odozdo prema gore’
formirati mreža seoskih inženjera. Oko 550 osoba, o čemu je već bilo
govora, trebalo bi odigrati ulogu menadžera za razvoj sela. No, gdje ih
naći?
