Naočigled svih, u društvu se stvara nova nepravda koja će
pogoditi nove generacije umirovljenika, a ulaganja u drugi mirovinski
stup isplatit će se samo zaposlenima koji će u mirovinu nakon 2035.
godine.
Ispao loš izbor
Idućih 26 godina mirovine koje će se ostvarivati iz oba stupa bit će u
prosjeku manje od mirovina koje se ostvaruju samo u 1. stupu ne dođe li
do radikalnih promjena mirovinskog sustava, zaključak je analize
mirovinske reforme koju su za Reviju za socijalnu politiku proveli
Ljiljana Marušić i Ante Škember,
visokopozicionirani zaposlenici Hrvatskog zavoda za mirovinsko
osiguranje, inače stručnjaci koji su bili uključeni u pripremu i
provedbu mirovinske reforme, koja je zastala na pola puta.
Godine 2002. oko 900.000 ljudi – 130.000 zaposlenih u dobi od
40 do 50 godina i 770 tisuća mlađih od 40 godina – počelo je
izdvajati pet posto doprinosa u drugi mirovinski stup, što
je trebalo osigurati bitno veće mirovine nego što su se
isplaćivale dotad. No, da bi mirovine iz drugog stupa doista bile veće,
trebalo je postupno povećavati stopu izdvajanja na 10 posto,
što je izostalo. Čak i kada bi Vlada to sada učinila, svi
osiguranici drugog stupa koji će u idućih 15 godina otići u mirovinu
bilo bi na gubitku.
– Očito je da problem postoji, a više će se za
njega čuti kada više osiguranika stekne pravo na mirovinu
– komentira Ljiljana Marušić te
objašnjava da su proveli istraživanje s namjerom da istaknu
problem, razjasne što se događa i daju moguća
rješenja, ali na Vladi je da povuče konkretne poteze.
Niska osnovica
Prvi i najveći gubitnici bit će 130.000 osiguranika koji su mogli
birati između ostanka u prvom stupu ili prelaska u drugi, posebno ako
dobro zarađuju. Osiguranicima s plaćama tri puta većim od prosječne
osnovna mirovina iznosi tek oko 40 posto mirovine koju bi za taj staž
ostvarili samo u prvom stupu. Dakle, sa 15 posto doprinosa koji i dalje
uplaćuju u prvi stup ti će osiguranici steći pravo tek na oko 40 posto
mirovine koju će dobiti osiguranici koji svih 20 posto daju u prvi
stup.
Zbog kratkog vremena uplate, tih pet posto ne može nadoknaditi početni
gubitak ni s visokim prinosima privatnih mirovinskih fondova, koji sada
izostaju. Osim niske osnovice, mirovine iz drugog stupa ruši
i to što njihovi osiguranici nemaju pravo na
zaštitni dodatak koji je od četiri do 27 posto. Stoga
predlažu Vladi da promijeni formulu za izračun osnovice iz prvog stupa.
– Slažem se s iznesenim procjenama jer su promjenama koje su
nastale u sustavu generacijske solidarnosti svi osiguranici 2. stupa
stavljeni u nepovoljan položaj – kaže Biserka Žalac,
direktorica Raiffesen MOD-a, koji isplaćuje te mirovine.
NEPRAVEDNA MIROVINSKA REFORMA
