U 11:35 počela je još jedna sjednica Vlade Republike Hrvatske, a uvodno se okupljenima, po običaju, obratio premijer Andrej Plenković. Tekstualni prijenos njegova obraćanja mogli ste pratiti na portalu Večernjeg lista.
Premijer je najprije podsjetio na sredstva koja je Europska unija osigurala za pomoć Ukrajini, 50 milijardi eura. "To je vrlo važan politički konsenzus za snažnu potporu EU Ukrajini kao žrtvi ruske agresije sada već dvije godine. Naravno da je Hrvatska davala snažnu potporu Ukrajini i zadovoljni smo ovakvim ishodom", rekao je.
Podsjetio je još jednom i na svoj nedavni posjet BiH, gdje je bio zajedno s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen. "Tu smo još jednom potaknuli sve aktere u BiH da se do kraja ožujka poduzmu reforme i da se donese politička odluka o otvaranju pristupnih pregovora s BiH, za što se Hrvatska snažno i najviše od svih država zalaže. Želimo da nama susjedna i prijateljska BiH ide što brže prema jezgri europske integracije", kazao je Plenković.
Govorio je potom Plenković i o inflaciji u siječnju, koja iznosi sada 4,1 posto. Rekao je da time vidimo trend pada stope inflacije od kolovoza do siječnja. "Projekcije su da će se taj trend nastaviti tijekom ove i sljedeće godine", dodao je, nastavivši potom govoriti o "trendu rasta plaća u Hrvatskoj".
VEZANI ČLANCI:
"Očekujemo povratnu informaciju Sindikata o našem prijedlogu i o našem nacrtu Uredbi. Imamo još 20-ak dana da pažljivo, u dijalogu, vidimo treba li se nešto još popraviti u nacrtima ovih Uredbi koje su različiti resori u dugotrajnom procesu nastojali dogovoriti", kazao je Plenković, dodajući da su kod reforme plaća tri bitna načela.
"Prvo je da plaće rastu svima. Dakle, ovom reformom plaće će porasti svima i u državnoj i u javnoj službi. Drugo načelo jest da se pojednostavi sustav koji je kroz godine postao jako složen i, nažalost, sadržavao je niz nelogičnosti. Treći element jest da sustav bude što pravedniji i da se nastoji postići dogovor za približno istu plaću za obavljanje približno sličnih poslova", pojasnio je.
Potom je Plenković navedeno ilustrirao primjerom. "Stavit ćemo ožujak prošle godine i očekivanu buduću plaću za ožujak 2024. godine. Prosjek rasta plaće za srednju stručnu spremu (SSS), nekome će biti više, nekome manje, je da će neto plaća biti veća 54 posto. Za višu stručnu spremnu prosjek je od 43 posto, a za visoku stručnu spremu prosječni rast plaće 24 posto. Ovako u ukupnim ekonomskim okolnostima i krizama s kojima smo bili suočeni, a na koje je Vlada čvrsto reagirala, želimo smanjivati nejednakosti i još jednom poslati poruku društvene solidarnosti povećanjem plaća", rekao je.
Komentirao je Plenković i odluku Ustavnog suda o neradnoj nedjelji. "Ovo je prvi put da je ovakav zakon izdržao test ustavnosti, što je potvrda da smo vodili računa o uravnoteženom odnosu između prava i interesa trgovaca, zaposlenika i potrošača. Režim od 16 radnih nedjelja trgovina je dobar kompromis. Konačna poruka – zaštita oko 200.000 radnika i radnica u trgovini", rekao je.
Što se izbornih jedinica tiče, rekao je da se za 80 posto građana ne mijenja ništa. "Oni će glasati na idućim izborima i na onim izbornim jedinicama gdje su bili prije, a tek za njih preostalih 20 posto se nešto mijenja", dodao je.
Osvrnuo se Plenković i na Ivana Turudića, koji je izglasan u Saboru za novog glavnog državnog odvjetnika, čemu se žestoko protivio dio oporbe, ali i predsjednik Zoran Milanović.
"Time je dovršen proces koji je započeo temeljem zakona koji nalaže da se taj proces izbora glavnog državnog odvjetnika pokrene šest mjeseci prije kraja mandata aktualnog glavnog državnog odvjetnika, a to je konac svibnja. Mogao se javiti bilo koji pravnik u Hrvatskoj koji ispunjava uvjete, javila su se četiri kandidata, a odlučeno je da Turudić ima najbolji program", počeo je Plenković govoriti o odabiru novoga šefa DORH-a.
"Nakon svega smo došli u finiš zanimljivog procesa, potpuno zakonitog. Što se dogodilo? Dogodio se, po mom dubokom uvjerenju, jedan politički kontekst bez presedana, u kojem se predsjednik Milanović, temeljem svoje ranije uloge kao premijera, najedanput, nakon što je dovršena cijela procedura, sjetio izvješća SOA-e iz 2015. Tražili su da se to izvuče iz arhive, ne bi li nam dobronamjerno signalizirali da obratimo pozornost na njih. Za javnost je jako važno reći da je trebalo osam godina da dobijem papire koji se zovu operativna izvješća SOA-e. To je posebno važno za razumijevanje ove teme", dodao je.
"Za javnost je jako važno reći da je trebalo osam godina da dobijem papire koji se zovu operativna izvješća SOA-e. Ja ih do sada nisam dobio nikada. To je posebno važno za razumijevanje ove teme. Problematičan je trenutak kada se upozorava na susret Turudića i Mamića i detektiranja dobre i zle namjere. Upoznat s informacijom tko su bili kandidati za glavnog državnog odvjetnika, mogao je Milanović odmah signalizirati Vladi i Saboru, u slučaju da birate nekoga tko se kandidirao, vodite računa i o ovome. To se nije dogodilo. Milanović je imao zlu namjeru, htio je ciljano napraviti štetu Vladi nakon potpuno transparentnog procesa", kazuje Plenković.
Primijetio je da se, osim susreta Mamića i Turudića, Vladu nije ranije obavijestilo ni o porukama koje je Turudić izmjenjivao s Josipom Rimac, već je to objavljeno netom prije glasanja o Turudiću. "Detektiram dvije zle namjere, a ne dvije dobre namjere, koje smo imali priliku vidjeti. Ako je nešto zaista problematično, recite na početku pa ćemo riješiti stvar odmah, a ako čekate zadnji tren nije vam bitan kandidat i transparentni proces, nego vam je jedini bit napraviti političku štetu Vladi. To je bit ovoga čemu smo svjedočili prethodnih dana", kazuje Plenković, dodajući da je u to uvjeren zbog sljedećih razloga.
"Da su 2015. Cvitan, Ostojić i Miljenić procijenili da je tu nešto problematično, imali su sve instrumente da nešto poduzmu. Nisu ništa poduzeti. Ako je bio problem, zašto nisu ništa poduzeli? Nisu učinili ništa. Ili su shvatili da nemaju što dokazati ili su iz političkog oportuniteta zadržali za sebe informaciju da bi ju kasnije pustili van. Drugog zaključka nema. Teret odgovornosti je na onima koji su 2015. bili na funkciji, pa i premijeru, tada Milanoviću. Svu odgovornost bi željeli prebaciti na nas. Neće. Ista stvar je za one koji su ''ex officio'', po službenoj dužnosti, ako već provode radnje protiv jedne gospođe, ako dobivaju plaću od države, a to je USKOK u ovom konkretnom slučaju, signalizirati svojoj hijerarhiji i službeno upozoriti Vladu, što mi se čini da nisu, nego su te informacije hrabro i anonimno došle u jedan medij", rekao je Plenković.
Premijer je na kraju još jednom ponovio da je kroz sve ove godine Turudić prošao svaku sigurnosnu provjeru. "SOA smatra da nema sigurnosnih zapreka da kandidat bude predložen Saboru za glavnog državnog odvjetnika, i to je sve. Riječ je o sucu koji nije član stranke, donosio je važne sudske odluke, koje o njemu ne mogu odati sliku da je isključivo na jednoj političkoj liniji, dapače. Njegove odluke to opovrgavaju. Zato ne dvojim u nepristranost, neovisnost, samostalnost, a iznad svega zakonitost budućeg djelovanja glavnog državnog odvjetnika", zaključio je Plenković.
Inače, na dnevnom redu sjednice Vlade je prijedlog zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (EU). Vlada će donijeti i Program potpore za izostanak prihoda od svinjogojske proizvodnje zbog mjera suzbijanja afričke svinjske kuge, a bit će usvojen i zaključak o povećanju sigurnosti opskrbe plinom izgradnjom plinovoda Bosiljevo – Sisak – Kozarac i plinovoda Lučko – Zabok.
VIDEO Plenković: Milanović u odabiru državnog odvjetnika ne postoji
zanimljivo, oni koji non stop nešto rogobore protiv institucija, nereda u pravosudju, bezakonja, nemorala, neetičnosti, godinama taje informacije, godinama trguju povlaštenim informacijama, godinama povjerljivim informacijama reketare političke suparnike! normalno je da su uznemireni!