Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 5
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
čuvanje kulturne baštine

Umjetna inteligencija vraća uništena ili izgubljena slikarska remek-djela

Foto: ABACA/PIXSELL
1/2
13.12.2023.
u 06:44

Google je organizirao izložbu “Klimt protiv Klimta – Čovjek kontradikcija” koja se odvijala na internetu. U izložbu je bio uključen i jedan pokus u kojem se strojnim učenjem ponovo dobilo boje na Klimtovim slikama s kojih su one izblijedjele ili nestale

O umjetnoj inteligenciji često se govori u negativnom kontekstu, ali evo jednog primjera kada je imala sasvim pozitivne konotacije. Google je bio organizirao izložbu “Klimt protiv Klimta – Čovjek kontradikcija” koja se odvijala na internetu. U tu je izložbu bio uključen i jedan pokus u kojem se strojnim učenjem ponovo dobilo boje na Klimtovim slikama s kojih su one izblijedjele ili nestale. Ne na originalima, već na fotografijama tih slika. Tako je obrađena i slika “Medicina” koju je slavni austrijski slikar naslikao 1901. godine. Nestala slika ponovo je oživila primjenom umjetne inteligencije koja zauzima sve važnije mjesto u čuvanju kulturne baštine i u njezinoj obnovi pa i pružajući jedan sasvim novi doživljaj.

Umjetna inteligencija ima daleko bolji uvid u to kako je pojedini umjetnik doživljavao svjetlo i perspektivu. A onda se računalnim modelima obnavljaju izgubljena ili skrivena umjetnička djela, a čak se pojedinim djelima daje i novo značenje prepoznajući simboliku na njima. Očito to nije jednostavan posao jer slike često znaju biti pune simbolike, što računalnom algoritmu nije lako prepoznati, jer ne može razmišljati poput čovjeka. Tako, iako se čini da konvencionalna povijest umjetnosti koja obuhvaća niz analiza koje podrazumijevaju ulazak u različite grane znanosti i sama računalna znanost nemaju puno toga zajedničkog, ovdje se one pretapaju zato što se modernim tehnologijama može nadići čovjekove vještine.

VEZANI ČLANCI:

David C. Stork stručnjak je koji je nedavno napisao knjigu “Pixels and Paintings” (Pikseli i slike) u kojoj definira tri glavne kategorije primjene umjetne inteligencije u umjetnosti, pogotovo slikarstvu. To su automatiziranje uobičajenih analiza pogledom, procesiranje suptilnih detalja na slikama izvan onoga što je moguće uobičajenom ljudskom percepcijom te uvođenje novih pristupa u umjetničko obrazovanje. Shvatilo se, naime, da se umjetnom inteligencijom može istražiti daleko veće količine slika i teksta o umjetnosti što daje daleko više mogućnosti restauratorima, povjesničarima umjetnosti i ostalim znanstvenicima. Najočitiji primjer na koji umjetna inteligencija ubrzava analizu umjetničkog djela jesu poze. Naime, poze na slikama jedno su od osnovnih obilježja smjerova i stilova u slikarstvu.

U renesansi je to bilo slikanje iz profila, neškolovani francuski slikari 19. stoljeća poput Henrija Rousseaua ili oni koji su slikali jednostavno s namjerom poput Henrija Matissea slikali su ljude izravno, licem u lice kako bi dobili najizravniji izričaj. Umjetnom inteligencijom u manje od sat vremena moguće je analizirati na desetke tisuća portreta. To se radi radi grupiranja umjetničkih djela prema vremenu nastanka i umjetničkom pokretu. Umjetna inteligencija prepoznat će ključne točke koje slike dijele i svrstati ih točno tamo gdje spadaju. Zamislite koliko bi vremena trebalo da se to radi ručno. Moguće je prepoznati i je li slikar koji je, recimo, naslikao autoportret bio ljevoruk ili desnoruk.

Kada je riječ o spomenutoj Klimtovoj slici, “Medicinu” su 1945. godine uništili nacisti kad su spalili dvorac Schloss Immendorf u kojem se nalazila kako ne bi pala u ruke saveznika. Preživjelo je nekoliko skica, ali i jedna sasvim dobra crno-bijela kopija. I tako je Medicina ponovo zabljesnula još jednom na Googleovoj izložbi koja je postavljena prije dvije godine. Po prvi put u 70 godina ljudi mogu doživjeti njegova umjetnička djela u bojama koje je možda koristio. Taj prikaz ispreplitanja života i smrti predstavljen na Sveučilištu u Beču 1901. godine interpretiran je još jednom neuralnim mrežama koje su se uvježbavale na slikama i tekstu na temelju kojih su dobivene boje najbliže onima koje je koristio slavni slikar. Zašto to uopće raditi, objasnio je kustos digitalne izložbe Franz Smola.

– Boje su bile ključne za učinak ovih slika i izazvale su poprilično uzbuđenje među Klimtovim suvremenicima. Stoga je rekonstrukcija boja sinonim za prepoznavanje prave vrijednosti i značaja ovih izvanrednih umjetničkih djela – kazao je dr. Smola koji je u to doba bio kustos znamenitog bečkog muzeja Belvedere. Može se u dokumentaciji o izložbi pronaći točan postupak kojim se umjetnom inteligencijom moglo doći do gotovo identičnih boja koje je koristio Klimt. U podužem tekstu, u kojem je na poprilično razumljiv način obrazloženo kako strojno učenje funkcionira, opisuje se kako su postojeće Klimtove slike korištene temeljni uzorak učenja, da bi se onda polako gradila baza podataka iz koje je umjetna inteligencija mogla rekreirati boje koje su nekada krasile “Medicinu”. Uz tu sliku, podsjetimo, u Drugom svjetskom ratu nestale su i “Filozofija” te “Jurisprudencija”, djela koja je austrijski slikar naslikao za vrijeme studija.

Jednako je atraktivan digitalni oporavak nedostajućih dijelova Rembrandtove “Noćne straže” naslikane 1642. godine na temelju suvremene kopije te slike koju je naslikao Gerrit Lundens uljem na hrastovoj ploči. Algoritmi su došli do toga da Lundensova kopija malo odstupa od Rembrandtova originala i “ispravili” je kako bi ponovno stvorili dijelove koji su na originalu nedostajali. Umjesto da se unajmi profesionalnog slikara, pribjeglo se digitalnoj rekonstrukciji piksel po piksel. I ti sada obnovljeni dijelovi postavljeni su uz originalnu sliku kako bi posjetitelji mogu dobiti dojam cijele slike a da se zapravo ne promijeni baš ništa. Bila je to velika vijest prije dvije godine. Mogućnost da se digitalno obnovi slika stara 300 godina fascinirala je javnost.

Stork u svojem opisu primjene umjetne inteligencije u umjetnosti predviđa načine na koje će se ona koristiti. Samo poznata umjetnička djela iz zapadnog svijeta koja su izgubljena u požarima, poplavama, potresima ili ratovima ispunila bi zidove svakog javnog muzeja na svijetu. Deseci tisuća slika izgubljeni su u Drugom svjetskom ratu i isto toliko kineskih remek-djela u Kulturnoj revoluciji Mao Ce-tunga. Računalstvo omogućuje povjesničarima umjetnosti da na zadatak vraćanja izgleda izgubljenih umjetničkih djela gledaju kao na problem pronalaženja i integracije informacija, gdje podaci o izgubljenom djelu leže u preživjelim pripremnim skicama, kopijama umjetnika i njihovih sljedbenika te pisanim opisima. Prvi probni koraci u vraćanju izgubljenih umjetnina obećavaju iako do točke na kojoj umjetna inteligencija u ovoj primjeni postaje uobičajenom ima još puno posla.

VIDEO Knjiga o Tuđmanu u kojoj nema senzacija, ali je senzacija sama po sebi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije