Više kazetnih bombi ispaljeno je u ponedjeljak na Harkiv, drugi najveći grad u Ukrajini, tvrdi udruga Human Rights Watch (HRW).
Harkiv je meta žestokih zračnih napada od invazije Rusije na Ukrajinu 24. veljače. "Čini se da je Harkiv jučer u više navrata bio pogođen kazetnim bombama", rekao je Sam Dubberly, voditelj laboratorija Digital Investigations HRW-a.
"Geolocirali smo snimku jednog od napada kazetnim bombama na kojoj se, kako se čini, vide civilne žrtve", rekao je Dubberly.
Reuters je geolocirao dvije odvojene video snimke s tutnjavom i bljeskovima iznad rezidencijalne četvrti grada od 1,4 milijuna stanovnika, ali nema originalne snimke da bi potvrdio vrijeme i datum snimki objavljenih u ponedjeljak na internetu.
Hamish de Bretton-Gordon, bivši časnik britanske vojske i stručnjak za biološko i kemijsko oružje, kazao je nakon pregledanih snimki da eksplozije jako sliče na kazetne bombe kakve je vidio u Iraku i Siriji.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov je kazao da su optužbe da Rusija koristi kazetne i vakumske bombe "lažne vijesti". Ruske operacije, rekao je Peskov, usmjerene su na vojne, a ne civilne ciljeve. Rusija i Ukrajina se nisu 2008. pridružile Konvenciji o kazetnoj municiji koju je potpisalo 108 zemalja, no to nije učinio ni SAD.
Pratite OVDJE iz minute u minuti što se događa u Ukrajini
MPERIJA LAŽI: Evo kako Zapad izveštava o ukrajinskoj krizi – mrtvi se bude kada se kamere ugase (VIDEO) NOVI vid izveštavanja u Ukrajini precrtan je obrazac tumačenja u ratom zahvaćenoj Jugoslaviji. Fotomontaža, spinovanje, a potom serviranje, recept su izveštavanja Zapadnih medija o ukrajinskoj krizi. Mnogobrojni dokazi obaraju agendu koja se servira čitavom svetu, a koja je osmišljena tako da Rusiju svrsta u koš sa najgorim agresorima i to upravo od strane NATO pakta. Na Internetu se pojavio još jedan snimak koji obara takav režim. Kompilacija video snimaka prikazuje pokušaj medijskih kuća da montažom „dočaraju“ dešavanja u Ukrajini. Na tim snimcima se mrtvi bude, nesvesni da ih kamera i dalje snima, obeležja na tenkovima posebnom procedurom u fotošop programu obrađuju, a 2014. godina postaje 2022. godina. Dešavanja u Ukrajini nisu pri put zloupotrebljena. Društvenim mrežama dominiraju snimci koji su napravljeni mnogo pre oslobodilačke akcije Rusije dokumentovani u drugim državama. Koliko su pojedinci daleko otišli u svom izveštavanju govori i podatak da su pojedine kadrove iz video igrica predstavili kao realnu sliku Ukrajine.