U povodu suđenja bivšim visokim dužnosnicima jugoslavenske tajne službe SDS-a (Udbe) Mustaču i Perkoviću svi važniji njemački mediji opširno pišu o "najdužem nerazjašnjenom nizu ubojstava".
Spiegel Online donosi opširan članak u kojem podsjeća da 31 godinu nakon ubojstva Stjepana Đurekovića počinje suđenje dvojici bivših djelatnika jugoslavenske tajne službe SDS-a. "Suci (...) će morati duboko uroniti u jedan milje među hrvatskim emigrantima koji je sedamdesetih i osamdesetih godina bio prožet agentima različitih tajnih službi, neprimjetnih doušnika i očito plaćenih ubojica u službi jugoslavenske političke vrhuške. Najmanje 22 hrvatska emigranta ubijena su u Njemačkoj između 1970. i 1989., tvrdi Savezno državno odvjetništvo; kod svih tih ubojstava izgleda vjerojatno da se radilo o 'državno-terorističkoj pozadini'", prenosi Spiegel Online navodeći dalje da je ubijeni Đureković u Njemačkoj objavljivao knjige kritične prema režimu, kao što su "Komunizam – velika prijevara" i "Ja, Josip Broz Tito".
Spiegel dalje kaže da je Đureković bio svjestan da je time izazvao srdžbu beogradskih vlastodržaca, citirajući njegove izjave dane u prosincu 1982. tjedniku Bild am Sonntag: "Oni će nas goniti dok nas ne ubiju. Jugoslavenska tajna služba me progoni jer znam previše državnih tajni." Dalje Spiegel prenosi da je, prema optužnici, nalog za likvidaciju Đurekovića dao jedan visoki dužnosnik Komunističke partije čiji sin je bio upleten u ilegalne poslove. "Konkretnu pripremu ubojstva Partija je, prema optužnici, povjerila 'Odjelu za specijalne zadaće' – nekoj vrsti tajne službe unutar tajne službe. Tom neformalnom kružoku su, prema optužnici, pripadali Mustač i Perković", piše Spiegel Online.
Ubojica živi u Švedskoj?
I online-portal ARD-a, Tagesschau.de, podsjeća na Đurekovićeve knjige, ali smatra da to "nije bio motiv za ubojstvo" nego navodi druge moguće motive: "Kao direktor marketinga državne naftne tvrtke Đureković je imao detaljne spoznaje o političkom vodstvu u svojoj domovini. Navodno je imao spoznaje o jednom korupcijskom skandalu. To ga je navodno, u očima tajne službe, učinilo posebnom opasnošću za državu. Ono što slučaj čini još osjetljivijim: žrtva je, prema spoznajama novina Süddeutsche Zeitung, radila za (njemačku) tajnu službu BND", napominje Tagesschau.de i dodaje: "Tko je izveo ubojstvo, do danas je nerazjašnjeno. U prvom suđenju (protiv Krunoslava Pratesa, napomena uredništva) bilo je govora o tri ubojice koje su najprije pucale u Đurekovića i nakon toga sjekirom udarali žrtvu. Tragovi, kako se pretpostavlja, posljednjeg živućeg predmnijevanog ubojice, prema informacijama Süddeutsche Zeitunga, vode u Švedsku", piše Tagesschau.de.
Kao agentski triler
Berlinski Tageszeitung skreće pozornost na činjenicu da su njemačke vlasti vrlo brzo odustajale od potrage za ubojicama, iako im je bilo jasno da trag vodi prema Jugoslaviji. "U Saveznoj Republici (Njemačkoj) su brojna ubojstva hrvatskih emigranata iznenađujuće brzo odlagana u arhive. S jedne strane, jer je jugoslavenska tajna služba uspješno stvarala dojam da se protivnici režima međusobno ubijaju. S druge strane, takvo viđenje stvari je odgovaralo i ponekom njemačkom istražitelju."
TV postaja ZDF donosi na svom web-portalu članak naslovljen "Dašak Hladnog rata" u kojem kaže da slučaj "izgleda kao američki triler, a dogodio se 1983. u Gornjoj Bavarskoj". ZDF Opširno opisuje slučaj ubojstva Stjepana Đurekovića te spominje da je ubijeno još tridesetak hrvatskih emigranata, navodeći da je to najveći nerazjašnjeni niz ubojstava u ovoj zemlji te pita: "Je li jugoslavenska tajna služba mogla nesmetano ubijati u Saveznoj Republici? Što je znala politika i tajne službe?" Možda će na neka od tih pitanja odgovor dati suđenje u Münchenu.
>> Zlatna komunistička mladež i Perković
>> Leko o suđenju Perkoviću: Povijest se ne može promijeniti
Ubojice osuditi!