U plastenicima Vesne Bošnjak iz Usore rastu deseci neobičnih sorti povrća, začinskog bilja i voća, među kojima se posebno ističe paprika Aji Charapita, koju nazivaju najskupljom paprikom na svijetu. Riječ je o divljoj peruanskoj sorti sitnih žutih plodova koja na svjetskom tržištu može dosegnuti iznimno visoku cijenu. Vesna, koja živi u naselju Omanjska, za sebe kaže da je više kolekcionarka nego klasična poljoprivrednica. Na svom imanju uzgaja brojne rijetke sorte rajčica, paprika i drugih kultura koje se ne mogu često vidjeti u Bosni i Hercegovini. "Trenutačno skidam zaperke s najskuplje paprike na svijetu – Aji Charapite, divlje peruanske paprike sa sitnim žutim plodovima. Evo, ova je već zametnula", rekla je Vesna Bošnjak u reportaži za bhrt.ba.
Ova južnoamerička sorta poznata je po visokoj cijeni, osobito kada se prodaje u sušenom obliku. "Na američkom tržištu kilogram suhe Aji Charapite stoji oko 20.000 dolara. Koristi se uglavnom u dekorativne svrhe, naravno da je jestiva, ali se tako najčešće upotrebljava u elitnim restoranima. Nažalost, ja za nju nemam tržište po toj cijeni, što mi je jako žao. Inače ne bih radila ni malinu ni borovnicu", kazala je Vesna. Osim paprike, u njezinim plastenicima raste i velik broj sorti rajčica koje nisu uobičajene u domaćem uzgoju. Marokanska menta, medvjeđa šapa, divovsko volovsko srce i babuškina tajna samo su neke od kultura koje se mogu pronaći na njezinu imanju. Ono što proizvede, Vesna uglavnom i prerađuje.
Ni sama, kaže, više ne zna točan broj svega što uzgaja. "Ne znam, ne bih mogla baš sve izbrojiti. Paprika ima 70 do 80 sorti, rajčica sigurno više od 230. Više ih i ne brojim. Volim imati egzotične sorte, svašta – od začinskog bilja do povrća i voća", rekla je. Vesnino gospodarstvo nalazi se u usorskom naselju Omanjska, mjestu iz kojeg su se mnogi mladi ljudi iselili u potrazi za poslom u inozemstvu. Upravo zbog nedostatka radne snage, kaže, ne planira širiti proizvodnju. "Prije je sve ovo bilo pod malinom, četiri duluma bila su pod malinom. No, s obzirom na to da nema radne snage, radim onoliko koliko mogu. Imam dva plastenika, dulum maline, stotinu grmova borovnice, uz to te sitnice po grmovima i to je to", objasnila je.
Proizvodi ponajprije za svoju obitelj, a dio uroda prodaje na kućnom pragu, poljoprivrednim sajmovima i putem društvenih mreža. Ipak, ističe da se mali proizvođači teško nose s brojnim problemima, osobito kada izostane pomoć nadležnih. "Seljak nema nikakvu podršku, ni mi mali ni oni veliki, vrlo malo. Kao prvo, nismo obeštećeni. U sezoni 2024./2025. dva plastenika su mi bila uništena. Općina nije proglasila ni elementarnu nepogodu, a kamoli da te netko pita treba li ti neki oblik podrške. Što više da kažem", rekla je Vesna. Unatoč problemima s kojima se suočavaju domaći proizvođači, Vesna se i ove godine priprema za preradu novog uroda. Na njezinu imanju tako će se i dalje uzgajati i standardne kulture, ali i one rijetke sorte koje njezin plastenik čine drukčijim od većine drugih.
Otvori KEKS Pay
I krimosi su nanjušili veliku lovu pa zato bježe u bosnu. Em im se ukazuje lova i gospa a ne izručuju ih.