Pritisak američkog predsjednika Donalda Trumpa na NATO nije doveo do velikog povlačenja američkih snaga iz Europe, ali je promijenio način na koji europske države gledaju na vlastitu sigurnost. Dok Washington i dalje koristi europske vojne baze za operacije diljem svijeta, saveznici istodobno povećavaju obrambene proračune, preispituju oslanjanje na američko oružje i pripremaju se za mogućnost da će Europa u budućnosti morati preuzeti veći dio odgovornosti za vlastitu obranu.
To je zaključak opsežne Reutersove analize u kojoj je razgovarano s više od 50 sadašnjih i bivših zapadnih dužnosnika, vojnih časnika, diplomata i stručnjaka za obranu. Reutersovi novinari obišli su i NATO-ove baze u Rumunjskoj i Estoniji te pratili vojne vježbe Saveza. Prema njihovim nalazima, NATO je pod ozbiljnim pritiskom, ali zasad nije pred raspadom. Devet sadašnjih i bivših američkih dužnosnika za Reuters je reklo da i republikanci i demokrati u Kongresu, kao i veliki američki proizvođači oružja koji imaju važne europske kupce, imaju političku snagu kojom bi mogli blokirati američko povlačenje iz NATO-a.
Ipak, posljedice Trumpove politike već se osjećaju. Europske države sve više sumnjaju u dugoročnu pouzdanost SAD-a kao sigurnosnog partnera, a te sumnje utječu na njihove odluke o obrambenim izdvajanjima, nabavi oružja i budućem razvoju vojnih sposobnosti. Jedna od najvećih nepoznanica za NATO i dalje je revizija američkog vojnog rasporeda u Europi koju Pentagon provodi šest mjeseci. Američki ministar obrane Pete Hegseth u lipnju je na sastanku ministara obrane NATO-a najavio reviziju američke vojne prisutnosti u Europi. Prema dvojici američkih dužnosnika, Hegseth je prije odlaska u Bruxelles planirao objaviti smanjenje broja američkih vojnika u Europi za oko 25.000.
Takav bi potez američke snage spustio ispod razine od 76.000 vojnika, koliko je minimalno propisano američkim zakonom donesenim prošle godine. No Hegseth je umjesto toga najavio šestomjesečnu reviziju. Pentagon pritom posebno analizira države koje, prema Washingtonu, nisu spremne dovoljno brzo podržati američke zahtjeve. Reuters navodi da je Pentagon u kolovozu pripremio dokument s 57 pitanja za saveznike, kojima se procjenjuje njihova vojna, financijska i politička predanost SAD-u. Jedno od pitanja odnosi se i na to podržava li pojedina država javno prioritete američke vanjske politike.
Tri osobe upoznate s procesom za Reuters su rekle da bi jedan od mogućih ishoda revizije ponovno mogao biti prijedlog o povlačenju 25.000 američkih vojnika. Pentagon je poručio da je riječ o ozbiljnom procesu kojim se želi osigurati veća europska odgovornost za obranu Europe. SAD trenutačno u Europi ima više od 81.000 pripadnika svojih oružanih snaga, iako broj varira zbog rotacija i vojnih vježbi. Prije Trumpova prvog mandata prosjek je bio oko 65.000, tijekom njegova prvog mandata povećao se na 74.000, a nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. dosegnuo je oko 105.000. Do Trumpova povratka u Bijelu kuću 2025. broj se ponovno spustio na približno današnju razinu.
Istodobno se mijenja i europski odnos prema američkoj obrambenoj industriji. Reuters je identificirao najmanje osam članica NATO-a – Kanadu, Poljsku, Dansku, Španjolsku, Norvešku, Tursku, Francusku i Njemačku – koje istražuju načine kako smanjiti ovisnost o američkom oružju, tehnologiji i obrambenim kompanijama. To ne znači da Europa može brzo zamijeniti američke sustave. Za razvoj proizvodnih kapaciteta potrebne su godine, a za razvoj i proizvodnju pojedinih složenih oružanih sustava još više vremena. No europske države sve više američku tehnološku, logističku i političku ovisnost promatraju kao potencijalni strateški rizik.
Kanada je jedan od primjera. U lipnju je odabrala australski radarski sustav vrijedan 1,7 milijardi dolara umjesto američkog konkurenta. Razmatra i kupnju švedskih zrakoplova za rano upozoravanje, a postoji mogućnost da dio buduće nabave borbenih aviona također usmjeri prema švedskom Gripenu, umjesto dodatnih američkih F-35. Poljska također povećava ulaganja u obranu, ali zajedno s drugim europskim saveznicima istodobno razmatra kako smanjiti ovisnost o američkoj tehnologiji.
Europske države pritom ne mijenjaju obrambenu politiku samo zbog Trumpa. Ključan razlog ostaje rat u Ukrajini i sve izraženija procjena da Rusija predstavlja dugoročnu sigurnosnu prijetnju Europi. Reuters navodi niz incidenata koje europske države povezuju s Moskvom. U kolovozu je zabilježen pokušaj napada dronom na njemačku zračnu luku te požar u poljskoj tvornici dronova, za koji je poljski ministar rekao da je vjerojatno posljedica sabotaže. U srpnju je ruski dron ušao u rumunjski zračni prostor, nakon čega su ga presreli rumunjski borbeni avioni. Još dva drona, također za koje se vjerovalo da su ruski, oborena su u sljedećim danima. Krajem srpnja ruska krstareća raketa pala je na Poljsku. Rusija odbacuje odgovornost za incidente u Njemačkoj, Poljskoj i Rumunjskoj. Ruski veleposlanik u Belgiji Denis Gončar nazvao ih je „prljavim provokacijama” Ukrajine i drugih aktera koji žele uvući NATO i Europsku uniju u izravan sukob s Rusijom. Europski dužnosnici, međutim, te incidente smatraju dijelom šireg ruskog pritiska čiji je cilj oslabiti potporu Ukrajini i testirati jedinstvo NATO-a.
Sama vojna situacija u Ukrajini pokazala je koliko se brzo mijenja način ratovanja. Jeftini dronovi promijenili su način napada na vojnike, vozila i položaje, dok se istodobno otvorilo pitanje može li NATO dovoljno brzo prilagoditi svoje sustave. Reuters je u drugom dijelu istrage razgovarao s ukrajinskim i zapadnim obrambenim dužnosnicima koji upozoravaju da se razvoj oružja i taktika u ratu u Ukrajini odvija mnogo brže nego u NATO-u. Dok Ukrajina svoje sustave i taktike prilagođava u roku od nekoliko tjedana, NATO ih često razvija i nabavlja tijekom godina ili desetljeća. Poseban problem predstavlja protuzračna i proturaketna obrana. Rat u Ukrajini pokazao je koliko Europa ovisi o naprednim američkim sustavima poput Patriota. Zbog toga se razvijaju europske alternative. Ukrajina bi trebala dobiti francusko-talijanski sustav SAMP/T-NG, a devet europskih saveznika zajedno s Ukrajinom pokrenulo je projekt razvoja novog sustava za obranu od balističkih projektila, nazvan Freyja. Cilj je razviti jeftiniji i brže proizvediv sustav od Patriota, pri čemu bi proizvodnja bila pod europskom kontrolom.
Promjena raspoloženja u Europi bila je vidljiva i u govoru predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen o stanju Europske unije u srijedu. U 70-minutnom govoru nijednom nije spomenula SAD, upozorila je na „pukotinu u međunarodnom sustavu utemeljenom na pravilima” i poručila da Europa mora „hitno ponovno osmisliti svoja partnerstva”. Potom je kanadskom premijeru Marku Carneyju ponudila da Kanada postane prvi „pridruženi član” EU-a, što bi otvorilo prostor za još tješnju suradnju u obrani, trgovini i drugim područjima. Carney, koji je prisustvovao govoru u Europskom parlamentu u Strasbourgu, dobio je pljesak zastupnika.
Istodobno europske vlade javno nastavljaju naglašavati važnost NATO-a. Portugal, Norveška, Njemačka i Španjolska u odgovorima Reutersu poručili su da Savez ostaje ujedinjen, dok je Norveška SAD opisala kao svog najvažnijeg saveznika. No iza javnih poruka o jedinstvu raste zabrinutost zbog američke politike. Reuters navodi da više istraživanja javnog mnijenja pokazuje kako dio Europljana sve manje vjeruje da bi SAD u slučaju potrebe došao u obranu Europe. Upravo je povjerenje, zaključuju Reutersovi sugovornici, jedan od najvećih problema s kojima se NATO sada suočava. Za učinkovitost članka 5. nije dovoljno da on postoji na papiru – Rusija i druge potencijalne protivnice moraju vjerovati da bi SAD doista branio europskog saveznika u slučaju napada. Europa zato povećava obrambena izdvajanja i traži načine da bude manje ovisna o Washingtonu. To ne znači da se transatlantski savez raspada, ali Reutersova analiza pokazuje da se odnosi unutar njega mijenjaju – i da bi posljedice Trumpova pritiska mogle oblikovati europsku obrambenu politiku još godinama.
FOTO Plenković došao na otvorenje FER-a pa naletio na robotskog psa: Zvijezda dana mu odmah pružila šapu
Otvori KEKS Pay
Ukrajinci ponovno u Luhansku. Putin izgubio jučer 2000 vojnika u jednom danu, novi rekord. Rusija će izgubiti i raspasti se, a ne vojni savez slobodnih, demokratskih zemalja. Neka Milanović i njegov striček Runjje traže novog sponzora, hahaha.