Naslovnica Vijesti Svijet

U jednom se svi slažu: Ovakvu BiH nismo željeli

Političkoj krizi ne nazire se kraj, a stavovi bošnjačke i srpske strane sve se više udaljuju. Hrvati pak ne žele biti oni koji će “presuditi”
02. ožujka 2017. u 07:00 4 komentara 5196 prikaza
BiH
Foto: DPA/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Gotovo nikakve razlike nema u obilježavanju ovogodišnjega, jubilarnog Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine u odnosu na sve dosadašnje.

U proteklih četvrt stoljeća, a nema naznaka da će i u skoroj budućnosti biti drukčije, ovaj blagdan obilježava se samo u jednom entitetu – Federaciji BiH.

Ivo Komšić Ivo Komšić Ratni član Predsjedništva BiH upozorava na moguće sukobe: 'Moramo biti spremni na sve' Milorad Dodik SUSRET U MÜNCHENU Dodik optužio Grabar-Kitarović da je netočno informirala ruskog ministra Lavrova Vijeće Europe Tomislav Krasnec Federalizam u rezoluciji EP-a znači sve i ništa

Slave jedino Bošnjaci

Srbi, koji dominantno žive u entitetu Republike Srpske, potpuno ignoriraju Dan nezavisnosti BiH, ne priznaju ga i održavanje referenduma o samostalnosti BiH 29. veljače i 1. ožujka smatraju izravnim povodom za četverogodišnji rat. Današnja Bosna i Hercegovina nije onakva kakvu je priželjkivao bilo koji od tri naroda u toj zemlji, a ponajmanje Hrvati, pa je to i razlog što na većinski hrvatskim prostorima Dan nezavisnosti BiH jest neradni, ali nije posebno svečarski dan.

U ostatku Federacije, većinski bošnjačkom, potencirane su manifestacije i događaji kojima se „veliča država“. Svojevrsni je to i odgovor Bošnjaka na pompozno obilježavanje (neustavnog) Dana Republike Srpske prije nepuna dva mjeseca. Hrvati su nezadovoljni jer u današnjoj Bosni i Hercegovini nemaju ravnopravnost koju su priželjkivali pa se i u čestitki hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića navodi da „želimo i borimo se za pravednu BiH, u kojoj svaki narod uživa zagarantiranu institucionalnu poziciju i subjektivitet, legitimno predstavljanje, upravlja svojim identitetom i svim onim što je važno za njegovo očuvanje“. – Do kraja ćemo ustrajati na viziji takve BiH i u tome nas ništa i nitko neće pokolebati i spriječiti – poručio je Čović.

Kardinal Vinko Puljić i Katolička crkva u BiH generalno odigrali su važnu ulogu u uspjehu referenduma o nezavisnosti, jer su pozvali katolike da masovno iziđu na birališta. Danas kardinal Puljić ističe da san koji je snivao prije referenduma nije ostvaren, jer BiH, kako kaže, nije postala država jednakih prava za sve. Iako dominiraju nad malobrojnijim Hrvatima u Federaciji BiH, ni Bošnjaci nisu prezadovoljni sadašnjom BiH. Na polovini teritorija države, entitetu RS-a, Bošnjaci ne ostvaruju gotovo nikakav utjecaj, a njihovi pokušaji da na državnoj razini zaobilaze obvezu konsenzualnog dogovaranja nailazi na žestoke otpore iz RS-a. Tako je i jednostrana odluka Bakira Izetbegovića o podnošenju zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde dovela do velike institucionalne i političke krize. Srbi zbog ovakvog ponašanja prijete da će rad državnih institucija svesti na „tehničku razinu“. Političko nesuglasje u BiH zbunilo je i Međunarodni sud pravde koji je od sva tri člana Predsjedništva BiH tražio odgovore o legitimnosti zahtjeva za reviziju presude.

Opet su Hrvati dovedeni na tanak led, jer bi faktički Dragan Čović, kao hrvatski predstavnik u tročlanom Predsjedništvu BiH trebao „presuditi“ o tom zahtjevu i svrstati se na bošnjačku ili srpsku stranu. Za narod s najslabijom političkom pozicijom, koja je rezultat brojčane i institucionalne neravnopravnosti, to je vrlo nezahvalna pozicija.

Reforme u drugom planu

Zbog novonastale krize potpuno u drugi plan pale su proeuropske reforme i generalno europski put BiH koji Hrvati vide kao najsigurniji način da postignu ravnopravnost u ovoj zemlji. Europska povjerenica za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini stigla je jučer u Sarajevo i to je prigoda da se europske reforme ponovno nametnu kao ključne. Jasno je da će i ona to izravno tražiti od posvađenih političara u BiH. Predsjednik Republike Srpske i najmoćniji srpski političar u BiH Milorad Dodik neće se sastati s Mogherini jer je još prije dogovorio u Moskvi susret sa šefom ruske diplomacije Sergejem Lavrovom. Dodik se očito ne odriče ruskog zagrljaja, poglavito danas kada je suočen s američkim sankcijama i, blago kazano, kritikama iz Europske unije.

Unatoč tomu, Milorad Dodik je pred dolazak Mogherini poručio da Srbi u BiH ostaju privrženi europskom putu zemlje, ali pod uvjetom da se od njih ne traži da žrtvuju interese i autonomiju Republike Srpske.  

>>Zabrinjavajuće stanje: U četiri biskupije u BiH broj Hrvata katolika manji je za više od 15 tisuća

>>Hrvati neće birati stranu u sporu između Bošnjaka i Srba

Elipso

  • Ana33:

    Da je kardinal postao biskup Komarica Hrvati bi imali svoju Hrvatsku Republiku! Puljić je nesposoban! Uvijek je donosio "krive" odluke...

  • Avatar tomislav21
    tomislav21:

    Poseban problem za Hrvate u Bosni i Hercegovini ogleda se u činjenici da su u najvećem postotku prognani (i danas ih se cca 50 % nalazi izvan granica Bosne i Hercegovine) a da se u najmanjem postotku vraćaju u Bosnu ... prikaži još! i Hercegovinu. Važno je napomenuti i drugu činjenicu da se najviše manjinskih povrataka realizira na prostorima u Bosni i Hercegovini s hrvatskom većinom. To najjasnije govori o suštini ratnih događanja a i o poslijeratnim prilikama u Bosni i Hercegovini. Dovoljno je navesti primjer da se samo u Hercegbosansku županiju do sada vratilo više Srba nego Hrvata u cijelu Republiku Srpsku.

  • pinkec:

    Ne biti protiv genocida u Srebrenici, koji je potvrdjen u Haagu, je pogrešno i protiv svih principa!

Message