Trenutačno je u hrvatskim bolnicama, uglavnom privremeno, zaposleno oko 80 stranih liječnika, a u posljednjih mjesec dana Hrvatska liječnička komora zaprimila je 10-ak upita stranaca koji bi voljeli raditi u nas. Iako je od Komore suglasnost za rad u inozemstvu te potvrdu da se nisu ogriješili o medicinski etički kodeks u posljednjih mjesec dana zatražilo čak 36 hrvatskih liječnika, interesa stranaca za rad u našim bolnicama ima.
Stranci prolaze kroz filtar
– Uglavnom je riječ o liječnicima s područja bivše Jugoslavije, ali i iz Rumunjske i Bugarske, Ukrajine i Poljske – rekao je predsjednik Komore Hrvoje Minigo.
Koliko će zahtjeva biti pozitivno riješeno ovisi o tome koliko će Ministarstvo zdravlja izdati radnih dozvola za strance, a točan se broj još ne zna.
– Svaki stranac koji želi raditi u Hrvatskoj mora proći kroz filtar pa za rad u Hrvatskoj treba potvrdu iz resornog ministarstva o priznavanju specijalizacije te suglasnost Komore koja pazi da su kvalifikacije liječnika valjane – objasnio je Minigo.
Ipak, unatoč zanimanju stranaca za rad u našim bolnicama, problem u zapošljavanju je i činjenica da stranac mora govoriti naš jezik i položiti ispit znanja, i to na visokom C1 stupnju.
– Uz zahtjev za rad treba priložiti i diplomu škole stranih jezika – otkriva Minigo. Dodaje da tu diplomu moraju donijeti i svi liječnici s područja bivše Jugoslavije. – Baš iz tog razloga najviše interesa za rad u nas iskazuju liječnici koji već znaju naš jezik – istaknuo je. To je i jedan od razloga, kaže, zbog kojih sumnja da će Hrvatska moći zaposliti dovoljno liječnika kojima bi se nadoknadio odlazak Hrvata u inozemstvo.
– Nastavi li se odljev kadra ovim tempom, do kraja godine u inozemstvo će otići i 400-tinjak specijalista – upozorio je Minigo.
Usto, kaže, stranci su uglavnom zainteresirani za rad u velikim centrima, dok sumnja da će ih puno biti zadovoljno radom u malim županijskim bolnicama.
Odlaze mladi liječnici
Dodao je i da iz Hrvatske van odlaze najčešće mladi liječnici, a da i oni posao nalaze u manjim mjestima gdje radne snage na zapadu nedostaje.
– Rad vani nije med i mlijeko, pa iako u EU postoji direktiva o 48-satnom radnom vremenu, a prekovremeni rad se skupo plaća, ima i slučajeva da mladi liječnici potpisuju suglasnosti za rad i više od propisanog, pa nerijetko rade od jutra do sutra – upozorio je.
>> Sad će se napokon vidjeti što rade obiteljski a što bolnički liječnici
