Gotovo svaki deseti Europljanin (9%), a svaki 7. Hrvat izjavio je da je prijevarnom radnjom naveden na kupnju krivotvorenog proizvoda, pokazala je studija Europski građani i intelektualno vlasništvo koju je proveo Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO).
Države s najvećim udjelom prevarenih potrošača su Bugarska (19%), Rumunjska (16%) i Mađarska (15%), a s najmanjim Švedska (2%) i Danska (3%).
U globalnom kontekstu u kojem e-trgovina bilježi golemi rast – prema podacima Eurostata, tijekom 2020. više od 70% Europljana kupovalo je putem interneta, no i dalje ih zabrinjavaju moguće krivotvorine. Čak trećina Europljana (33%) pita se je li proizvod koji su kupili originalan.
Krivotvorine predstavljaju 6,8% uvoza u EU u vrijednosti od 121 mlrd. eura te utječu na sve sektore: od kozmetike do igračaka, vina i napitaka, elektroničkih proizvoda, do odjeće – čak i pesticida.
Tijekom pandemije bolesti COVID-19 porasla je zabrinutost zbog krivotvorenih lijekova, kao što su antibiotici i analgetici te, u posljednje vrijeme, ostalih medicinskih proizvoda, kao što su osobna zaštitna oprema i maske za lice. Osim zdravstvenih i sigurnosnih rizika, krivotvorine često uzrokuju povrede sigurnosti i financijske gubitke, tvrde iz EUIPO-a.
Samo digitalno piratstvo, odnosno televizijski sadržaj koji se gleda putem interneta (IPTV), pružateljima u EU svake godine donosi gotovo 1 mlrd. eura.
VIDEO Nova studija: Bolje je primiti cjepiva različitih proizvođača, nego dvije doze istog!
