Što turisti misle o domaćoj turističkoj ponudi i samim domaćinima se manje, više dobro zna. Osim davno uhodanih, redovitih istraživanja Instituta za turizam o stavovima i potrošnji naših gostiju, danas to uvelike razotkriva i internet. Puno je maglovitije što o turizmu i turistima misle sami domaćini. Oko toga se u turističkim mjestima uglavnom oslanja na dojam, ali u Malom Lošinju, recimo, znaju i egzaktno. Rezultati ankete provedene među žiteljima 12 mjesta na području toga grada dobrim se dijelom zasigurno mogu preslikati duž obale. Pa kako turizam kotira među onima koji turiste dočekuju, koji od njih imaju koristi i koji u ljetnoj špici moraju otrpjeti i sve negativno što ide uz milijunsku navalu sa svih strana Europe?
Lošinjsko istraživanje pokazalo je kako 88,7 posto lokalaca nema problema s turističkom najezdom. Čak štoviše, 42,3 posto izjavljuje da voli turiste, a 46,4 posto izjavljuje kako je prema modernim nomadima tolerantno zbog dobrobiti za lokalnu ekonomiju. Istovremeno, onih koji koji turiste izbjegavaju u velikom luku, pa tijekom sezone sele na mirnije lokacije ili bi im, da mogu, zabranili da dolaze, nepunih je dva posto. Anketa među četristotinjak Lošinjana pokazala je da 77 posto stanovnika jednog od naših najturističkijih otoka od turizma ima osobne, izravne ili neizravne, koristi. Turizam je, pri tom, za 22 posto lokalaca glavni, a za gotovo 47 posto dodatni izvor zarade.
Većina od 44 posto ispitanih svjesna je činjenice da su im se radi turizma povećali troškovi života, 26 posto ih smatra i da turistička izgradnja nagrđuje izgled mjesta, ali premoćna većina ipak je fokusirana na prednosti. Čak 87 posto Lošinjana ocjenjuje da turizam donosi opću korist njihovu mjestu, otprilike toliko ih se slaže da zahvaljući tome i sami kvalitetnije žive, a više od 60 posto ih vidi doprinos turizma u očuvanju, pa čak i unapređenju, lokalne kulture, tradicije i običaja. Iako se u ljetnoj špici čini da je Jadran, pa i Lošinj, prenapučen, oko 67 posto Lošinjana nema ništa protiv da broj gostiju u sezoni i dalje raste. Otprilike toliko ih priželjkuje da se sezona protegne na cijelu godinu.
Većina nema dileme oko toga da na svim razinama treba podržati daljnji razvoj turizma, s tim da polovica anketiranih smatra kako Lošinju ne treba novih hotela. Većina od oko 84 posto ne vidi problem u privatnom smještaju, koji duž obale višestruko nadmašuje broj hotelskih kreveta, ali 42 posto bi ipak ograničilo daljnju gradnju vikendica i apartmana. Za razliku, gotovo 90 posto Lošinjana rado bi vidjelo da se grade nove biciklističke i pješačke staze. Velika većina bi voljela i bogatiju ponudu zabave i noćnog života u svome mjestu, ali i unapređenje muzejske ponude, nove interpretacijske centre i slično.
U nalazima istraživanja, koje je Turistička zajednica Malog Lošinja provela u suradnji s Institutom za turizam 2019. i lani, nema većih razlika, a u studenom ove godine će anketa biti ponovljena.
- Iskreno, bili smo spremni i na negativnije ocjene, ali naši su ljudi svjesni da se odriču dijela svog komoditeta i zbog vlastite i zbog šire financijske koristi i na to su, očito, spremni. Na primjedbe o manjku parkinga već se reagiralo, a razmišlja se i o gradnji podzemne garaže iznad koje bi bilo igralište. Vrlo nam je koristan i signal da domaći ljudi nisu previše zainteresirani za neke velike evente, o kakvima smo u nekom trenutku bili razmišljali, pa je ova anketa i svojevrsni korektor za daljnje planove. Naši su građani, recimo, više za unapređenje ponude wellnessa i aktivnosti na otvorenom. Inače, što nam je jako važno, pokazalo se da su lošinjskim turizmom podjednako zadovoljni i domaćini i gosti, 86 i 85 posto, što je blizu idealnim omjerima - zadovoljan je i Dalibor Cvitković, direktor Turstičke zajednice Malog Lošinja Dalibor Cvitković, gdje su se u jadranskim razmjerima pionirski odlučili mjeriti zadovoljstvo lokalnog stanovništva turizmom.
Upravo zadovoljstvo lokalnih ljudi je i jedna od komponenti održivog turizma, kakav je na Lošinju već poodmakao, a koji forsiraju i turističke vlasti na razini države. Bez sličnih anketa, očito, neće moći ni drugi.
"Turizam" je velika riječ s obzirom na samo 12 tjedana smještaja i prehrane (sezona), ali 40 tjedana letargije (bez sezone). U Italiji, Španjolskoj i Francuskoj ljudi samo odmahuju glavom na ovu zemlju.