Dugoočekivani natječaj za nabavu usluge helikopterske hitne medicinske službe (HHMS) objavljen je prošlog tjedna i s početkom 2024. godine ona bi trebala profunkcionirati. Ponuditelj treba osigurati odgovarajuće helikoptere, medicinske uređaje i opremu, a liječnike i medicinske sestre/tehničare te prostor za bazu HHMS-a osigurava naručitelj, tj. Ministarstvo zdravstva. Hitna helikopterska služba, jedan od strateških projekata Vlade, bit će dostupna od 0 do 24 sata sedam dana u tjednu za baze Split i Rijeka, a tijekom dana sedam dana u tjednu u bazama Zagreb i Osijek. Vrijednost natječaja je 50,400.000 eura.
Udruga Helikopterima liječnici pomažu (HELP), koju čini nevelika skupina inženjera, pravnika i liječnika, godinama je uvjeravala zdravstvenu administraciju i donositelje odluka o važnosti uspostave helikopterske hitne. Međutim, iako se ostvaruje ono za što su se zalagali, upozoravaju na pogreške koje u startu, prema njihovim tvrdnjama, dovode u pitanje cijeli projekt. Ključan problem na koji su i prije upozoravali su lokacije helikopterskih baza.
– Baze iz kojih će helikopteri polijetati postavljene su na aerodrome da bi zadovoljile potrebe helikoptera za kerozinom. Međutim, ne može se sa svih aerodroma pokriti tzv. "zlatni sat", koji nužan za spašavanje života – upozorava Mladen Tureček iz HELP-a. Zlatni sat podrazumijeva 20 minuta za dolazak do pacijenta, 20 minuta da ga se stabilizira na mjestu nesreće i još toliko da ga se doveze do bolnice.
– Osječki aerodrom Klisa uz granicu je sa Srbijom i radijus zlatnog sata pokriva npr. dijelom i Srbiju, ali ostaje nepokriven hrvatski teritorij, zbog kojeg i idemo u projekt HHMS. Optimalno bi bilo da je baza negdje oko Đakova, prema Našicama – govori Tureček.
Umjesto sa zagrebačkog Plesa, optimalno bi bilo da helikopteri uzlijeću negdje s područja Vrbovca jer bi tako pokrivali sjeverozapadnu Hrvatsku, u kojoj živi 50 posto stanovništva. Krk je relativno najbolje pozicionirana baza, iako ne pokriva gornji dio Istre, a dalmatinski radijus ostavlja "rupu" oko Šibenika i Zadra s otocima.
Dodatni su problem helidromi koji bi trebali biti locirani tako da se unesrećeni pacijent iz helikoptera samo kolicima ili nosilima na kotače premješta u bolnicu, no u većini slučajeva postojeći su helidromi locirani tako da pacijente nakon iskrcaja iz helikoptera dodatno još treba voziti bolničkim vozilom do bolnice.
– Mi se igramo forme, ali sustav helikopterske hitne pomoći počiva na zlatnom satu i ako ga nema, onda nema smisla jer neće se spasiti životi. Ovo je preskup sport da bi bio samo prijevoz pacijenata – zaključuje Tureček.
VIDEO: Zagreb: Ministrica Brnjac predstavila rezultate dva završena javna poziva za dodjelu sredstava turističkim projektima
Heliodromi s helikopterima trebali bi biti raspoređeni tako da su unutar zlatnog sata.