Tržište traži tehnologe, a mi školujemo društvenjake

zšto bi se netko mučio kad ima \"umirovljenika\" bez škole koji primaju 8000 kuna ,vozikaju se po gradu i pametuju kako mladi trebaju učiti....

liburnik i logiku je dobro malo proučiti. doduše na informatici se to baš i ne uči. da ti to ide onda sigurno ne bi miješao kruške i jabuke. i tebe muči frustracija s vjeronaukom. ne valjda da si doživio neugodnosti.. a što ćeš. nisi imao sreće. primi se ti i tebi slični informotike. tako će društvo biti bolje.

informotiku umjesto informatike i da vidiš blagostanja u regiji/regionu ili bivšoj državi. ali nema je i jasna mi je frustracija. možda informotika pomogne.

Autorica se trebala upitati - zašto? I kakve su pretpostavke utjecale na to da \"školujemo društvenjake\"? Zapravo, novinarski korektno bi bilo da je pronašla nekoga, autgoritet u znanosti suvremenoga upravljanja društvenim resurisima i pitala ga. Ali, nije. Sam po sebii tekst je uz ovu primjedbu dobar, jer otvara pitanja na koja ćemo kako tako dobiti odgovore. Hrvatska se danas, što zbog spleta okolnosti, što zbog dominirajućih političkih struktura, nije ni mm odmakla od komunističkoga načina upravljanja društvenim resursima. A u tome sustavu vrijednosti dominirali su u svakom pogledu tzv \"društvenjaci\", jer je sustav počivao na nadgradnji ne na proizvodnji. stvaranje nove vrijednosti biloo je potpuno zanemareno, kao što je i danas, i bit će sve dok postoji model prelijevanja nacionalnoga proizvoda i nacionalnih vrijednosti u privatne džepove. nitko nije lud proizvoditi i godinama čekati realizaciju ideje i truda, ako može, a na to ga tjera i financijski kapital; vrlo brzo i bogato oploditi svoj kapital koristeći se nacionalnim resursima i društvenim utjecajem.

Tko razumije geometriju posjeduje moć razumijevanja svijeta. Galileo Galilei očito neki informatičari ne razumiju geometriju

Ja sam dovoljno umjetnik da mogu slobodno crtati po svojoj mašti. Mašta je važnija od znanja. Znanje je ograničeno. Mašta okružuje svijet. Albert Einstein **************************************** jedino to u glavama jugoslavena ne vrijedi. sigurno će reći da je Einstein učio vjeronauk pa je poblesavio

Einstein nije počeo čitati sve do svoje četvrte i pričati do sedme godine, zbog toga su njegovi učitelji i roditelji mislili da je mentalno hendikepiran, spor i anti-socijalan. ********************************* a nije još krenuo ni na vjeronauk,

Na sreću, to se razdsoblje tranzicije privodiu kraju, ne zbog dominatne političke volje ( sasvim je suprotna, to pokazuje prije svih HNS) već zbog pomanjkanja razdiobe stečenoga kapitala, jer ga nedostaje za praćenje održanja nositelja gospodarstva. Vrijeme je za stvaranje.. Ali, kako? Prvo, \"društvenjaci\" su ogromnom većinom\" obrazovani i oformljeni na ideologiji i \"znanju\" profesora i fakulteta koji su duboki taoci bivšega režima. Nemaju dogovor na suvremana pitanja, pogotovo jer im se takvo stanje isplatilo tijekom proteklih godina hrvatske neovisnosti. to nisu suvremeni \"društvenjaci\", nemaju stručnost, znanje i viziju društvenoga raztvoja, niti podlogu znanja.

Lupetati danas o potrebi hitnoga prelska na nove modele obrazovanja znači ne vidjeti - realnost. tko će, gdje su resursi, infrastuktura i kadrovi koji mogu suvereno i globalno valjano preuzeti taj zadatak na sebe. Jovanoviću je lako govoriti kad pojma nema van načelnih primjedbi koje mu je netko rekao, o tome. On se treba krvavo oznojiti, treba stvoriti preduvjete, pa tek onda govoriti o tome, inače svaki boljševički model porelaska na sustav obrazovanja i \"vještačke potrebe\" samo će zavrišiti kao čuvena Šuvarova reforma. Gdje ćemo tada biti?

Logika je nepobjediva, jer da bismo je pobijedili, moramo koristiti logiku. a što ćeš kad ne ide a valjda si još išao i na vjeronauk a ne na informatiku

školovanje prirodnih znanosti je skupo i zahtijeva dosta praktičnoga rada i angažmana,nema se vremana debatirati po kafićima i sl.Ali trebaju nam i društvene nauke.Samo se kod nas više upisuju društ.nauke jer nema toliko obveza na faksu,a npr.sa Pravom možeš lakše uspjeti(bilježnik,odvjetnik)dok postati neki neurokirurg treba dugotrajno školovanje a onda doživiš da te netko tuži kad pogriješiš.Pa šta se bolje isplati?!

U vrijeme \"Šuvarove reforme\" je bilo puno manje \"društvenjaka\" na burzi. Bilo je i puno manje nezaposlenih, općenito. Prema današnjem školstvu, njegovo je bilo superiorno. Fakulteti su proizvodili stručnjake, a ne zgubidane.

Ma sta uopce rec na ovo trabunjanje novinarsko, ekonomski se raspadamo doslovno... sve smrdi kao jedan truli les vec i to onako podmuklo, inzinjeri rade bilo sto da prezive uopce danas, radnici ne dobijaju place, uvozimo sibice iz Rusije ii suho lisce za humus iz Austrije, dobro jutro VL - stvarno ste istrazivaci ...kasnite za svakodnevnicom 5 godina sa ovim clankom, minimalno. Sposoban kadar nema sta.

chemica Nije bilo superiorno obrazovanje već potreba da se sustav proglasi - superiornim. A koliko je bio superioran, najbolje ti govori stanje danas. Ni jedan sustasv obrazovanja ne može tijekom neposrednih godina provođenja pokazati svoje rezultate, na žalost, takvi eksperimentii se pokazuju uvijek tijekom dugih godina nakon eksperimenta. Ako računaš na to da je tada više ljudi radilo, ailušješ logiku, jer je tada rad bio van svih tržišnih vrijednosti i nikada nije efekat bio realan. Ti ljudi koji su odlučivali u takvom sustavu odlučuju i danas, zato imamo, a tek ćemo imati - probleme!

Tehnolozi za rad u šoping centrima?

Sustavom obrazovanja se upravlja na pogrešnim temeljima. Nisu važni oni koji \"konzumiraju\" njegove i usluge, a potrebe bi trebale biti u skladu s onim što se dogadja u društvu. Prvi princip je da se sačuvaju radna mjesat onih koji pružaju uslugu, pa se \"proizvode\" kadrovi koji će s velikom vjerojatnošću završiti na burzi na dulje vrijeme. Sve je isto na svim razinama školovanja, pa tako srednjoškolci imaju brdo predmeta koji nemaju nikakve veze s usmjerenjem koje su odabrali. To ih opterećuje i oduzima im prostor za ono što će im trebati u funkcionalnom području za koje se školuju. Međutim, time se čuvajuz radna mjesta profesorima koji predavaju arhaične predmete ili predmete koje je teško smjestiti u bilo koje usmjerenje. Stoga je potrebna reforma školstva, ali tako da u središtu zanimanja budu oni koji taj sustav koriste, a ne da se program radi na osnovi raspoloživih profesora i sa svrhom očuvanja radnih mjesta.

Zato moji prijatelji inzinjeri elektrotehnike koji se kao traze polazu pedagoske predmete da bi mogli predavati u skolama na pola radnog vremena. Ako imaju srece... Aj\' ne... Da ne pisem sto... A cim cujem za Algebru odmah mi dodje isto da ne pisem sto.

Sve je to poslijedica drila bivših režimskih društvenjaka - vidila raja kako je njima lijepo poslije kumrovečke partijske škole, pa bi sad svi slijedili te uzore crvene praveDNOsti - završiti neku takvu školu, dobit crvenu knjižicu i sva su ti vrata otvorena, samo triba smjerno agitirat za JU........

Nitko ovdje ne spori da je društveni humanizam nešto nepotrebno - to je budalaština, bedastoće bez premca, ali ne može opstati društvo ili zajednica u okviru državnih granica ukoliko društveni humanizam kao skup struka i zanimanja, definitivno potrošačkih, ima jednak ili čak veći broj zaposlenih od broja zaposlenih na konkretnom stvaranju nove vrijednosti. Kad se tome pribroje umirovljenici, grčki scenarij je jedini rezultat. Civilizacija se ne osniva samo na radu konkretnog zarađivanja, već na unutarnjem formiranju bukea, tzv. \"duši\" društva. Problem nastaje kad se taduša previše razmaše pa kad u jednom momentu postane jedina kreditno solventna opcija rada, uz nevjerojatan apsurd da je kreativno stvaralac nove vrijednosti nesolventan! Znači, potrošač ima iznadprosječna stabilna primanja što mu omogućava solventnost kod svake banke, a proizvođač koji je i stvorio tu vrijednost kojom se netko bezobrazno i olako razmahuje živi na ivici siromaštva i kod bankarskog službenika izaziva podsmijeh kad nešto na šalteru traži....

Zbog ljudske prirode takve kakva jest, krajnje je vrijeme da se ponovo krenemo ponašati proizvodno, te da kreator bude nosilac standarda i srednjeg sloja društva, a humanist to može postići jedino kad cijela zajednica zbog kreatora što su novac zaradili bude ocijenila da smo ekonomski toliko moćni da ćemo se odsad pojačano razvijati i kao duhovno - humanističko društvo. Dok nema novca, obrat nije moguć. Vidimo i sami do koje razine nas je dovelo takvo ponašanje.