Ovoga vikenda Dubrovnik je domaćin prvog Europskog kongresa o obitelji, najveće međunarodne konferencije dosad organizirane u Hrvatskoj na ovu temu. U organizaciji Europskih konzervativaca i reformista (ECR) i u partnerstvu s Međunarodnom organizacijom za obitelj (IOF), brojni će stručnjaci tijekom petka i subote raspravljati o utjecaju tradicionalne obitelji na demografiju, ekonomiju i niz ostalih segmenata, u povodu čega smo razgovarali s Ladislavom Ilčićem, hrvatskim europarlamentarcem iz redova ECR-a i domaćinom ovog okupljanja.
Koja je glavna poruka ove konferencije?
Europski kongres obitelji u Dubrovniku organizirali smo kako bismo poslali jasnu poruku da koncept društva zasnovan na obitelji donosi najbolje rezultate u gospodarstvu, demografiji, obrazovanju i svim ostalim društvenim sferama. Imamo krizu identiteta i samoga društva i velikog broja pojedinaca, demografski izumiremo, a trpe i gospodarstvo i veliki javni sustavi. Zato politika treba, u okviru svojih mogućnosti, stvarati prijateljsko okružje za obitelj i poštovati antropološke datosti koje su se povijesno pokazale ispravnima i dobrima za društvo.
Jesu li i drugi oblici obitelji dijelom interesa na ovoj konferenciji? Ako ne, zašto ne?
Doista je nevjerojatno da se od obitelji, od nečeg najprirodnijeg, od nečeg što je tu otkad je svijeta i vijeka, želi napraviti jedna strogo ideološka tema koja će ljude dijeliti, iako je obitelj ta koja nas najlakše može spojiti. Na ovoj konferenciji nećemo raspravljati što bi se sve trebalo zvati obitelj, no prateći online ovu konferenciju koja na obitelj gleda iz različitih kuteva ili čitajući o njoj iz medija, mnogi će ljudi, neovisno o svjetonazoru, vidjeti da govorimo i o njima i njihovoj životnoj situaciji. To je ono što nas spaja i na tome treba raditi. Naravno, bit će i ljudi koji se neće prepoznati u temama ovog kongresa, no u tome je čar pluralnosti.
Europski konzervativci i reformisti ovu veliku konferenciju organiziraju u partnerstvu s Međunarodnom organizacijom za obitelj (IOF), američkom organizacijom civilnog društva koja promovira i pomaže osnažiti tradicionalnu obitelj. Dosad ovakva događanja IOF nije organizirao u suradnji s EU političkim strankama. Što je ovoga puta drukčije?
Kršćansko-konzervativne snage rastu i u Europi i u SAD-u, a mi smo svojim proaktivnim djelovanjem privukli pozornost istomišljenika iz svijeta i doveli ovako važnu konferenciju u Hrvatsku. Svjetski kongres obitelji ima dugu tradiciju, ali ovo je prvi Europski kongres obitelji i posebno sam ponosan što se održava upravo u Hrvatskoj. Ova je konferencija dobar način da se pošalje poruka da je obitelj važna i da pridonosi društvu više od bilo čega. Bezbroj je konkretnih dobrobiti koje obitelj donosi društvu i zato bi svi političari, bez obzira na svoj svjetonazor, trebali podržati obitelj.
VEZANI ČLANCI:
S obzirom na to da mladi sve kasnije stupaju u brak, imaju sve manje djece, sve je veći broj razvoda i alternativnih zajednica, smatrate li da tradicionalna obitelj gubi na važnosti?
Što je više mladih koji kasnije ulaze u brak i ne formiraju obitelj, bit će i manje djece, što svakako ima negativan učinak na demografsku situaciju i na društvo općenito, a time su nam svi oni koji žele imati djecu važniji. Velika važnost obitelji ne znači da bismo je trebali idealizirati. Idealna obitelj ne postoji. Svi mi padamo i snalazimo se svatko na svoj način. No to što ideal nije moguće ostvariti, ne znači da mu ne treba stremiti. Dakle, to je ključno pitanje – stremimo li mi društvu koje prijateljski gleda na obitelj ili stremimo novim društvenim konceptima koji već sada pokazuju grozne rezultate i za pojedince i za društvo.
Smatrate li da su progresivni koncepti danas ljudima ''privlačniji'' od tradicionalnih? Ako da, koji bi bio razlog?
Tzv. progresivni koncepti promoviraju stav da je užitak najvažniji u životu, da svaka osoba treba prvo sebi ugoditi, i to je privlačno. No, to vodi u sebičnost i smanjenje sposobnosti za ljubav. Za razliku od toga, obiteljski način života fokus stavlja na pravu, snažnu ljubav koja podrazumijeva i spremnost na žrtvu, na odricanje od svojeg užitka radi dobrobiti druge osobe. Roditi dijete i odgojiti dijete nije lako. No, svo ljudsko nasljeđe govori da ta ljubav, pa i ta žrtva, donose puno veću i dugotrajniju radost od sebičnog užitka.
Demografsku krizu i ekonomske gubitke uzrokovanih društvenim promjenama možemo riješiti mjerama i zakonima. No, kako možemo promijeniti usađene vrijednosti i stavove ljudi koji su u suprotnosti s tradicionalnim konceptom obitelji?
Ekonomskim mjerama i zakonima možemo samo djelomično utjecati na poboljšanje demografske situacije. Važna je i promjena okruženja, mentaliteta. A na to utjecaj imaju mediji, političari, nevladine udruge, vjerske zajednice, roditelji, prijatelji, prosvjetari... Mislim da bi za dobrobit društva svi oni mogli stvoriti okružje koje u većoj mjeri prijateljski nastrojeno prema obitelji
Jačanje položaja žena u proteklom stoljeću svakako je utjecalo na tijek razvoja društva. Na koji biste vi način poticali žene da njeguju tradicionalne vrijednosti u pogledu obitelji, ali i da se istovremeno osnažuje njihova samostalnost?
Ravnopravnost žena izrazito je važno i pozitivno društveno postignuće. No i dalje žene teže usklađuju svoj obiteljski i profesionalni život zato što one mogu, a muškarci ne mogu roditi. U tome bi ženama društvo puno više moglo pomoći fleksibilnim ili skraćenim radnim vremenom, boljom organizacijom slobodnih aktivnosti djece, većim razumijevanjem na radnome mjestu... Pritom nitko ne bi trebao obezvređivati bilo profesionalni bilo obiteljski aspekt.
VEZANI ČLANCI:
Kako se problem nasilja u obitelji uklapa u pojam tradicionalne obitelji? Posvećuje li EU, u skladu s time i Hrvatska, tom problemu dovoljno pozornosti?
Posvećuje, ali na potpuno pogrešan način. Nasilje je češće kad nasilnik ne poštuje žrtvu, kad ne poštuje njezino ljudsko dostojanstvo, njezine osjećaje i stavove. Zato bismo u školama i društvu trebali provoditi programe koji potiču poštovanje dostojanstva i cjelovitosti ljudske osobe koja se temelji na povezanosti svih aspekata ljudske spolnosti i osobnosti.
Kako možemo približiti koncept tradicionalne obitelji mladima?
Mladi sami po sebi razmišljaju, propitkuju i traže što je dobro za njih. Nažalost, dosta su bombardirani preko društvenih mreža porukama koje demotiviraju to razmišljanje, već im se žele nametnuti nekakva gotova rješenja koja nisu najbolja za njih. No mislim da se kroz bolju povezanost škola i roditelja te kroz promjenu šireg društvenog okružja mogu postići dobri rezultati.
Kako po vama hrvatski obrazovni sustav utječe na percepciju o tradicionalnoj obitelji?
Većina učitelja i nastavnika ima prema tome zdrav, realan stav. Tzv. progresivni koncepti nameću se nekim programima jer promotori tih koncepata znaju da je teže manipulirati odraslima pa posebnu pozornost posvećuju mladima. No to nije ništa novo. “Progresivisti” su nametanje svoje ideologije već davno započeli maršem na institucije, ponajprije one obrazovne.
Negiranje bioloških i znanstvenih činjenica, dakle i antropoloških datosti, nužno ostavlja posljedice na pojedinca i društvo. Naime, ne može čovjek odrediti što je prirodno, iz nekog svog interesa, već samo prihvatiti ili odbaciti ono što je u svojoj naravi prirodno ili nije prirodno.