Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 109
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
VAŽNA ULOGA U RATU

Tehnološko čudo bivše države kojem se divio svijet: JNA ga je nemilosrdno tukla

Orkanska bura puše na području otoka Paga
Foto: Sime Zelic/PIXSELL
1/8
17.11.2026.
u 13:14
Google icon Dodaj Večernji list među omiljene izvore na Googleu

Paški most, otvoren 17. studenoga 1968. godine, značajno je unaprijedio prometnu povezanost otoka Paga s kopnom, a njegova važnost dodatno je došla do izražaja tijekom Domovinskog rata

Kruna na briljantno odrađen posao građevinara bilo je svečano puštanje u promet Paškog mosta upravo na današnji dan, 17. studenoga 1968. godine. Tog je dana impresivan armiranobetonski div odigrao povijesnu ulogu pretvorivši jedan hrvatski otok u poluotok, što je trajno promijenilo, olakšalo i unaprijedilo život otočana. Nakon stoljeća prometne izoliranosti Paga, svakodnevni život, ali i turizam te cjelokupno gospodarstvo više nisu ovisili o vremenskim prilikama i trajektnim linijama. Lučni most je, kao jedan od najznačajnijih infrastrukturnih projekata u hrvatskoj povijesti, potvrdio svoju važnost i u Domovinskom ratu.

Sama ideja o izgradnji mosta koji će otok Pag trajno povezati s kopnom bila je dio šire vizije o prometnom povezivanju cijele jadranske obale kroz projekt gradnje Jadranske magistrale. Otočki čelnici su priliku da Pag integriraju u tu ključnu prometnicu prepoznali 1960. godine te su ideju prezentirali Josipu Brozu Titu tijekom njegova posjeta otoku, što je on odmah podržao. Ipak, put od ideje do konačne realizacije bio je dug i potrajao je punih osam godina, tijekom kojih je trebalo prikupiti sredstva te izraditi svu potrebnu dokumentaciju i projekte.

Iza projekta Paškog mosta stajao je renomirani projektant koji se već proslavio projektiranjem Šibenskog mosta, inženjer Ilija Stojadinović, a jedna od najzahtjevnijih gradnji u to vrijeme, koja će Pag pretvoriti u poluotok, započela je u siječnju 1967. godine. Iskusni radnici tadašnjeg građevinskog poduzeća "Mostogradnja" hrabro su se uhvatili u koštac s ambicioznim projektom, a jedan od najvećih izazova predstavljala je već i sama lokacija mosta. No iako je uski prolaz Ljubačka vrata na meti nemilosrdnih udara bure koja tuče s Velebita i unatoč tim nerijetko ekstremnim vremenskim uvjetima i teškom terenu, radilo se bez predaha, od zore do sumraka. Rezultati nisu izostali - radovi na mostu napredovali su nevjerojatnom brzinom pa je za manje od godinu dana dovršena čitava konstrukcija mosta čija je duljina 301 metar, a širina kolnika 9 metara. Njegov impresivni luk visok je 27,6 metara, a raspon mu je 193,2 metra.

Uz takav besprijekoran tempo kojim su se odvijali radovi, most, koji je u to vrijeme bio pravo tehnološko čudo, punih je dvanaest dana prije ugovorenog roka dovršetka radova bio potpuno spreman propustiti preko "svojih leđa" prva vozila. Ponos cijele bivše države, Paški most, bio je tada na popisu najvećih mostova te vrste na svijetu, pa su njegova izgradnja i dovršenje bili briljantan podvig čitavog graditeljskog tima.

Važnu ulogu Paški most odigrao je i u vrijeme Domovinskog rata kada je u teškim okolnostima njegov puni, strateški značaj u potpunosti došao do izražaja. Ključan trenutak dogodio se u studenom ratne 1991. godine kada je srušen Maslenički most te je Hrvatska bila prometno presječena. Uz trajektnu liniju Prizna-Žigljen jedina prometna veza srednjeg i južnog dijela Jadranske Hrvatske s kontinentalnim dijelom zemlje bio je tada upravo Paški most. Tih ratnih mjeseci armiranobetonski div bio je prometna žila kucavica, danonoćno su se preko njega prevozili hrana, lijekovi, naoružanje i vojska te prognanici i izbjeglice. Bilo je potpuno jasno da bi njegovim rušenjem jug Hrvatske ostao potpuno izoliran, pa se zbog te svoje iznimno važne uloge most u nekoliko navrata našao na meti zrakoplova tadašnje JNA koji su se na njega prvi put obrušili 3. listopada 1991. Zračni su napadi nastavljeni i idućih nekoliko dana, a najjači te ujedno i posljednji dogodio se 8. studenoga 1991., kada je most bio oštećen, ali ne i onesposobljen za promet.

Paški most je potpuno obnovljen te je 29. prosinca 1999. pušten u promet, no zbog korozije do koje neminovno dolazi zbog konstantne izloženosti vjetru i udarima bure krajem 2019. godine je započela, a 2020. godine dovršena sanacija njegove armiranobetonske konstrukcije i antikorozivna zaštita armature luka te modernizacija opreme.

FOTO Dan koji je ujedinio Hrvatsku: 'Generali, želimo vam dobrodošlicu u hrvatski zračni prostor za koji ste se borili i žrtvovali'
Orkanska bura puše na području otoka Paga
1/56
Ključne riječi

Komentara 2

ŽA
žabac
13:28 17.11.2026.

A mene budale mislio sam da je izgrađen nakon rata jer se danas stalno ponavlja da se u Jugi ništa nije radilo a novac išao u Beograd.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata