Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 19
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
serijal

Sve o hrvatskim kneževima i kraljevima iz pera Nevena Budaka

\'mutimir01_nnn_unu_030512\'
Foto: \' \'
1/3
03.05.2012.
u 22:00

Budak u kolekciji od pet knjižica kroz romansiranu priču prati najvažnije događaje i likove iz najranijeg hrvatskog razdoblja, hrvatske kneževe i kraljeve

Što danas doista znamo o hrvatskim vladarima, o hrvatskim kneževima i kraljevima, o najranijem razdoblju hrvatske povijesti? Primjerice, o knezu Mutimiru, koji je na vlast došao nakon Branimira, vjerojatno nešto prije 892., kada mu je ime prvi put zabilježeno, nema mnogo sačuvanih podataka. Nisu poznate okolnosti pod kojima je došao na vlast, kao što nije poznato ni kako je završio Branimir, koji je na kneževsko prijestolje došao ubojstvom Mutimirova starijeg brata Zdeslava, 879. godine. Ne zna se je li Tomislav bio Mutimirov sin, ali između njih se ne spominje ni jedan drugi vladar.

O Mutimiru nam govore dva povijesna izvora. Godine 892. dao je sastaviti ispravu u kojoj potvrđuje darovanje crkve sv. Jurja na Putalju splitskom nadbiskupu Petru, a koje darovanje je izvršio njegov otac Trpimir. Upravo iz te isprave saznajemo da je Trpimir Mutimirov otac. I drugo, njegovo se ime spominje još i na natpisu na zabatu oltarne pregrade iz Uzdolja kod Knina. Taj je natpis, koji svjedoči o tome da je Muncimir podigao crkvu sv. Luke, zanimljiv zato što je datiran godinom 895., ali i zbog tamo zabilježene Mutimirove titule “princeps”. Ili, znate li da je Stjepan I. Držislav bio prvi okrunjeni hrvatski kralj iako su i prije njega hrvatski kraljevi nosili latinsku titulu “rex”? Oznake kraljevske vlasti dobio je iz Bizanta, vjerojatno od cara Ivana Cimiska.

Znate li kako je na prijestolje 1075. došao Zvonimir iako je Stjepan III. bio predodređen za Krešimirova nasljednika?

O svemu tome samo za Večernji list piše prof. dr. sc. Neven Budak, redovni profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, najveći stručnjak za hrvatski srednji vijek i glavni stručni savjetnik serije HTV-a “Hrvatski kraljevi”. On je nedavno “dešifrirao” ime do danas nepoznate hrvatske vladarice, kraljice Domaslave, iz pradavnih vremena, iz 10. stoljeća, na fragmentima epigrafa oltarne pregrade u crkvi svetog Vida na kamenitim vrletima Klisa. Budak u kolekciji od pet knjižica kroz romansiranu priču prati najvažnije događaje i likove iz najranijeg hrvatskog razdoblja, hrvatske kneževe i kraljeve. A na kraju svake knjižice donosi što danas povijesna znanost zna o svakome od njih.

Sve knjižice imaju nove ilustracije, napravljene upravo za ovo izdanje, a autorica je Ana Smrzlić, apsolventica Akademije likovnih umjetnosti iz Zagreba. Prva knjiga bavi se najviše Mutimirom, druga Stjepanom I. Držislavom, treća Stjepanom III. i Zvonimirom, četvrta Tomislavom i peta krajem samostalnoga kraljevstva Hrvatske i Dalmacije.

Komentara 5

AN
angel70
13:31 04.05.2012.

mutimir...taj je dobar ko ovi danas

BR
BratCroat
14:01 04.05.2012.

Naravno pripovjedke nemaju veze sa pravom poviješču.

AZ
Azazelus
09:59 05.05.2012.

Hmh pa tko zna bolje o izmisljenoj \"historiji\" nego 2 Srbina (vidi dolje)

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije