Silne poplave prouzročene ledenjačkim jezerima koja se oblikuju ili šire zbog klimatskih promjena prijete najmanje 15 milijuna ljudi u svijetu, ocjenjuje se u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications. Četiri države posebno su izložene toj prijetnji: Indija, Pakistan, Kina i Peru, ističu znanstvenici koji su proveli prvu svjetsku procjenu zona kojima prijeti ta pojava.
Volumen jezera koja se formiraju raspadanjem ledenjaka u cijelom svijetu zbog globalnog zatopljenja narastao je za 50 posto u 30 godina, pokazuje prethodna studija objavljena 2020. na temelju satelitskih podataka. Ta su jezera osobito nestabilna zato jer njihovu najčešću barijeru čine led i sedimenti sastavljeni od pokretnog stijenja i otpada i kada ih akumulirana voda probije mogu nastati poplave golemih razmjera i ubijati tisuće ljudi na tom putu.
"Pritom najveću prijetnju ne čine zone s najvećim brojem ledenjačkih jezera ili zone u kojima ona najbrže rastu. Opasnost dolazi ponajprije od broja ljudi koji žive u blizini i njihovih sposobnosti da s suoče s poplavama", objašnjava voditeljica studije Caroline Taylor, doktorandica na Sveučilištu Newcastle u Engleskoj.
Tako su ljetos tisuće ljudi poginule u poplavama izazvanima plavljenjem tih ledenjačkih jezera u visokim planinama Azije, a istodobno tek šačica ljudi poginula je na sjeverozapadu Pacifika u Sjevernoj Americi iako ta regija ima dvaput više takvih jezera. Studija govori da nekih 90 milijuna ljudi u 30 zemalja živi u 1.089 ledenjačkih jezerskih bazena, a 15 milijuna njih živi manje od kilometra udaljeni od puta kojim bi poplave mogle krenuti.
Samo u visokim azijskim planinama više od 9 milijuna ljudi izravno je na potencijalnoj liniji poplava ledenjačkih jezera od kojih je 5 milijuna na sjeveru Indije i Pakistana. Samo Pakistan ima više od 7.000 glečera u spektakularnim planinama Himalaje, a ljetošnje razorne poplave ondje su zahvatile više od 33 milijuna ljudi.
Nedavna istraživanja pokazala su da će se do kraja stoljeća otopiti polovica od 215.000 glečera na Zemlji i četvrtina njihove mase i to čak i ako globalno zagrijavanje bude ograničeno na 1,5 stupnjeva Celzijevih. Granica od 1,5 stupnjeva Celzijevih ambiciozan je cilj dogovoren Pariškim sporazumom o klimi no mnogi znanstvenici ozbiljno dvoje u to da će cilj biti ostvaren.
Za podizanje razine mora u proteklih sto godina trećina odgovornosti leži na topljenju glečera.
Više zelenih tema pronađite na web stranici Rezolucija Zemlja!
VIDEO: Pogledajte gdje su smješteni preživjeli nakon potresa u Malatyi
Novinari bi trebali prestati koristiti termin globalno zatopljenje, osim ako nisu i oni na platnom spisku svjetskog kapitala koji se bori protiv termoelektrana i nudi preskupu i nedovoljnu alternativu. Naime, Zemlja se nalazi u razdoblju interglacijacije, što znači u razdobljuu otapanja. Dolazi do promjena u položaju Zemljine osi, u ekscentritetu orbite, u nagibu ekliptike. Sve to uzrokuje približavanje Zemlje Suncu i naravno povećanje temperature. Osjetljivost udaljenosti Zemlje od Sunca najbolje se vidi u temperaturnoj razlici između ljeta i zime, a posljedica je nagib osi prema Suncu od dvadesetak stupnjeva, pa je ono ljeti bliže i na boljem kutu insolacije, a dalje zimi i pod lošijim kutem insolacije. Dakle, prema sadašnjim spoznajama znanosti (tu kvaziznanosti o globalnom zatopljenju nema mjesta), na vrhuncu otapanja na polovima praktički neće biti ledenjaka, Vojvodina i Slavonija će biti ojezerene (zbog toga postoji tkz. barski les koji je taložen u vodenim sredinama), spas mogu biti visoki nasipi na obalama Dunava i Save, a Venecije neće biti. Nasuprot tome, na vrhuncu glacijacije moći će se pješice prijeći zaleđeno more od Francuske do Engleske, a na Durmitoru će biti vječni snijeg i led.