Večernji List - najnovije vijesti iz Hrvatske, svijeta, sporta, showbiza i lifestyle
Naslovnica Vijesti Hrvatska

Studija Dragana Primorca i Gordana Lauca otkriva: Antitijela nije razvilo čak 25% preboljelih

U istraživanju je sudjelovalo 1005 ljudi, a rezultati pokazuju i da je trećina ispitanih preboljela koronu
22. veljače 2021. u 09:50 32 komentara 9123 prikaza
Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/2

U Zagrebu 26,07 posto populacije ima protutijela na SARS-CoV-2, ali 25 posto osoba koje su bile u kontaktu s novim koronavirusom nije na njega razvilo antitijela. Rezultat je to prve faze studije “Procjena serološkog odgovora populacije grada Zagreba na kontakt sa SARS-CoV-2”, kojom je obuhvaćeno 1005 osoba.

Istraživanje su proveli Specijalna bolnica Sv. Katarina i tvrtka Genos uz potporu tvrtke Euroimmun, a potpisuju ga prof. dr. sc. Dragan Primorac i prof. dr. sc. Gordan Lauc. U studiji su sudjelovali ispitanici stariji od 18 godina, a među njima je bilo 455 žena i 550 muškaraca. Uzorci su prikupljani od ispitanika kojima je, sukladno Zakonu o zaštiti na radu, poslodavac obvezan osigurati zdravstveni pregled, kao i od ispitanika iz 11 zagrebačkih tvrtki.

ŽIVOTNI INTERVJU Asim Kurjak: Medicina je nadmašila Boga, stiže vrijeme liječenja fetusa od paralize i autizma

Reprezentativan uzorak

– Prokuženost od oko 35 posto radno aktivne populacije u Zagrebu nešto je niža od onoga što smo procijenili nakon prvih 500 analiza, no to bi mogla biti posljedica toga što smo u ovoj fazi analizirali velik broj uzoraka iz firmi s jako malim brojem zaraženih, tako da je prokuženost opće populacije vjerojatno nešto veća – rekao je dr. Gordan Lauc, dodajući da je jako važna činjenica što su utvrđene vrlo velike razlike u proširenosti epidemije u različitim tvrtkama jer to upućuje na važnost dobre organizacije poslovanja na radnom mjestu te osobne odgovornosti svakoga od nas. Dr. Lauc objasnio je i što točno znači ovaj rezultat.

VIDEO: Što do sada znamo o brazilskom soju koronavirusa i zašto zabrinjava znanstvenike.

– Činjenica da je već više od trećine populacije preboljelo COVID-19 govori nam da smo vrhunac pandemije već prešli i da se ne trebamo bojati još jednog velikog vala. Kako nijedan virus ne može zaraziti baš sto posto populacije, 35-40 posto oporavljenih usporava transmisiju virusa za oko 50 posto, što je više nego da se zbroje sve najučinkovitije protuepidemijske mjere zajedno – kaže znanstvenik, pa pojašnjava da nam ovaj rezultat govori da smo protuepidemijskim mjerama i osobnim oprezom ipak zaštitili velik dio populacije, no i dalje je nužan oprez kako se virus ne bi proširio i u onim subpopulacijama koje su ga do sada uspjele izbjeći.

– Posebice treba pažljivo pratiti situaciju dođe li do većeg lokalnog širenja, jer je moguće da se pojave neke nove virusne varijante koje će možda moći zaraziti i one koji su prethodno već preboljeli COVID-19. No to se još uvijek nigdje nije dogodilo, tako da je praćenje novih varijanti za sada samo tema za uske stručne krugove, a ne tema za široku raspravu ili faktor pri donošenju odluka o popuštanju mjera koje su trenutno na snazi. Kada bismo opasnost od moguće pojave nekih novih varijanti smatrali legitimnim razlogom za uvođenje nekih mjera, onda bismo te iste mjere odmah mogli uvesti i zbog rizika za pojavu novog soja gripe ili nekog potpuno novog virusa, jer taj rizik također postoji – kaže dr. Lauc.

U brazilskom gradu Manausu, primjerice, ovakva je studija izvedena na uzorcima krvi dobivene od dobrovoljnih davatelja. U Zagrebu je primijenjen drukčiji pristup.

Mamac za turiste iz cijelog svijeta Ruse smo sedam dana vodili kroz Hrvatsku, a jedan biser posebno ih je oduševio: 'Pa što nas odmah niste ovdje doveli'

– Pri ovakvoj vrsti studija najveći je problem reprezentativnost uzorka i to zapravo još uvijek nitko nije riješio na potpuno objektivan način. Problem je u tome što bilo koje uzorkovanje krvi zahtijeva suglasnost testirane osobe, što unosi znatnu pristranost u trenutku kada netko odlučuje je li dovoljno motiviran pristati na vađenje krvi kako bi sudjelovao u istraživanju. Zbog toga velik broj studija uključuje upravo dobrovoljne davatelje krvi, budući da oni ionako već daju krv. Tu je Hrvatska u nešto drukčijoj situaciji budući da naši propisi nalažu redovite sistematske preglede radi zaštite na radu, izdavanja vozačkih dozvola i sl. To je dosta reprezentativan uzorak aktivne populacije na određenom prostoru i dio osoba koje smo testirali dolazi iz te populacije koja nam je dala odgovor o proširenosti zaraze u aktivnoj populaciji (od 18 do 65 godina) – objasnio je dr. Lauc, dodavši kako se tražio i odgovor na pitanje koliki je utjecaj organizacije rada u pojedinim tvrtkama na proširenost zaraze među zaposlenicima i članovima njihovih kućanstava.

– Tu smo uočili velike razlike pa smo, primjerice, imali tvrtke u kojima svega oko 11 posto zaposlenika ima protutijela, ali i one u kojima je i 56 posto zaposlenika imalo protutijela. To upućuje na činjenicu da je organizacija rada unutar tvrtke i edukacija zaposlenika o važnosti osobnog opreza iznimno jak faktor u brzini širenja zaraze, puno jači od formalnih mjera koje su na snazi na nekom području – pojašnjava dr. Lauc. Istaknut je i podatak prema kojem 25 posto osoba obuhvaćenih studijom, a koje su bile u kontaktu s novim koronavirusom, nema antitijela.

Mobitel / ilustracija SIGURNOST NA PRVOM MJESTU Otkriven zlonamjerni kod na poznatoj aplikaciji: Ako je imate, odmah pobrišite

Teži oblik, veća otpornost

– Uz, naravno, sva ograničenja koje male studije poput naše nose, iznimno je važno primijetiti da veliki broj osoba koje su bile u kontaktu sa SARS-CoV-2 ili su ga čak preboljele nema protutijela. Slično je primijećeno i nakon epidemije SARS-a 2003./2004. godine, kad je utvrđeno da usprkos nestanku specifičnih protutijela na SARS-CoV, stanični imunitet prvenstveno putem imunosne memorije preuzima ključnu ulogu u borbi organizma protiv reinfekcija. Drugim riječima, gubitak protutijela nakon preboljelog COVID-19 najvjerojatnije neće znatno utjecati na zaštitu organizma od ponovne infekcije – rekao je prof. Dragan Primorac. Zanimalo nas je i može li se iz studije izvući zaključak o brzini kojom se gube antitijela, ima li u tome razlike kod asimptomatskih i simptomatskih nositelja?

Zagreb: Gordan Lauc i Dragan Primorac predstavili GlycanAge test biološke dobi | Autor : Patrik Macek/PIXSELL Foto: Patrik Macek/PIXSELL Zagreb: Gordan Lauc i Dragan Primorac predstavili GlycanAge test biološke dobi 06.02.2019., Zagreb - Na konferenciji za medije u organizaciji istrazivackog instituta Genos i Specijalne bolnice Sv Katarina predstavljen je GlycanAge test bioloske dobi. Projekt su predstavili Gordan Lauc, predsjednik uprave Genosa i Dragan Primorac, predsjednik Upravnog vijeca Specijalne bolnice Sv. Katarina. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

– To pitanje je ključ razumijevanja imunosne reakcije organizma na SARS-CoV-2. Za detaljan odgovor bit će potrebno longitudinalno praćenje osoba koje su preboljele COVID-19, što namjeravamo i ostvariti. Rezultati objavljeni u Science Immunology ukazuju da memorijske B stanice koje “zapamte” viralne proteine i 8 mjeseci nakon početne inferkcije rapidno proizvode protutjela. Kad je riječ o asimptomatskim osobama ili onima koji su imali blaži oblik COVID-19, kolege su nedavno u časopisu Emerging Infectious Diseases objavili rezultate koji sugeriraju da asimptomatske osobe kao i one s blažom kliničkom slikom i COVID-19 imaju specifična tijela u cirkulaciji i 8 mjeseci nakon kontakta s virusom – odgovorio je prof. Primorac.

Prof. Lauc rekao je kako se preliminarno može reći da se vidi da osobe koje su imale teški oblik bolesti imaju više razine protutijela, iako i tu ima dosta izuzetaka pa i neke osobe koje su COVID-19 preboljele potpuno asimptomatski imaju visoke razine protutijela. Post-COVID sindrom nešto je o čemu se dosta govori, pa nas je zanimalo i mogu li se iz studije izvući i zaključci u tom kontekstu.

– COVID-19 sindrom, prema današnjim spoznajama, većim je dijelom rezultat oštećenja pojedinih organskih sustava, prvenstveno mikrocirkulacije, što nastaje kao odgovor našeg imunosnog sustava na SARS-CoV-2. Glavnina reakcije našeg imunosnog sustava je vezana uz stanični odgovor na SARS-CoV-2 putem lokalnih citokina koji dodatno aktiviraju makrofage i antigen-predočne stanice (APC).

Prvim Moderninim cjepivom u Hrvatskoj cijepili se ljudi u Sisačko-moslavačkoj županiji je li ga trebao primiti? Urnebesno! Zdravom mladiću ponudili cjepivo preko reda, iznenadio se kada je saznao razlog

To uvjetuje obilnu produkciju proinflamatornih (Interleukini 1b, 6, 12, TNF-a) i inflamatornih citokina (INF-g, interleukini 2, 4, 10, 13, TGF-b) te kemokina. No istodobno se proizvode i drugi proteini poput interferona koje izlučuju stanice s temeljnim ciljem kočenja razmnožavanja virusa, prvenstveno blokiranjem prepisivanja virusne RNA u protein. Stoga bi, za izvlačenje jasne povezanosti našeg imunosnog odgovora i posljedičnog post-COVID sindroma, trebalo utvrditi vrijednosti niza navedenih parametara kao i razinu protutijela u oboljelih tijekom akutne faze bolesti kao i tijekom post-COVID sindroma. Nedavno objavljeni rezultati ukazuju na činjenicu da je razina neutralizirajućih protutijela u ljudi koji pate od post_COVID sindroma daleko niža od razine istih tih neutralizirajućih protutijela tijekom akutne faze bolesti – rekao je prof. Primorac.

Zaprati kanal Večernjeg | Autor :

KUHAR ZAPALIO TWITTER
Gordon Ramsay rekao nešto od čega se Dalmatincima diže kosa na glavi, u raspravu se uključile i ambasade
Arena Centar
Spoj umjetnosti, ekologije i robotike
Zemlja čudesa unutar, i izvan, trgovačkog centra na ulazu u Zagreb
  • knickers:

    jako manipulativan naslov,sto je suprotno od izjave g.Primorca-"Uz naravno sva ograničenja koje male studije poput naše nose, iznimno značajno je za primijetiti da veliki broj osoba koje su bile u kontaktu sa SARS-CoV-2 ili ga čak preboljele nemaju protutijela. Slično ... prikaži još!o je primijećeno i nakon SARS epidemije 2003/2004 godine, kad je utvrđeno da usprkos nestanku specifičnih protutijela na SARS-CoV stanični imunitet prvenstveno putem imunosne memorije, a tu prvenstveno mislim na memorijske B stanice koje proizvode protutijela, te na CD4+T i CD8+T stanice preuzima ključnu ulogu u borbi organizma protiv re-infekcija. Drugim riječima, najvjerojatnije gubitak protutijela nakon preboljelog COVID-19 neće bitno utjecati na zaštitu organizma od ponovne infekcije, a o tome govori i sjajan rad upravo objavljen u časopisu Science"

  • Avatar Posjetio Titov muzej-tko sam?
    Posjetio Titov muzej-tko sam?:

    Za medije je čaša poluprazna.

  • freeman:

    To je informacija koje je jako važna, a državne institucije koje bi trebale provoditi analize ih ne rade. Prof Primorac i ja to predlažemo mjesecima i kako se ništa nije dogodilo, uložimo vlastita sredstva, angažiramo svoje djelatnike i napravimo analizu ... prikaži još! sami", piše Lauc. Tvrdi da su objavljeni rezultati "privremeni i iznimno konzervativni". Puno realnija procjena bi bila, tvrdi Lauc, ona koji je iznio na znanstvenom savjetu: 40% ljudi u Hrvatskoj je preboljelo COVID-19. "Izašli smo s jako konzervativnom procjenom kako nitko ne bi mogao reći da iz nekog razloga 'navlačimo' rezultate. I sada su se dežurni zastrašitelji i poklopci za sve medijske lonce osjetili pozvanim kritizirati i prigovarati nečemu što nisu niti vidjeli, no ipak unaprijed znaju da to nije dobro napravljeno.