Pronalazak novorođenčeta u kanti za smeće u Zaprešiću policija kvalificira kao pokušaj teškog ubojstva u pokušaju. Ranije su izvijestili kako je dijete pronađeno u ponedjeljak oko 23 sata u Zaprešiću te je prevezeno u KB Sveti Duh, gdje je utvrđeno da je u stabilnom stanju, odnosno nije životno ugroženo. Voditeljica Odjela neonatologije ove bolnice Rebeka Ribičić tijekom utorka je medijima potvrdila da je novorođenče dobrog zdravstvenog stanja, a trenutno se nalazi u jedinici intenzivnog liječenja.
Na dječaku nisu pronađeni znaci vanjskih ozljeda, a krv koja je bila na djetetu je majčina krv od poroda. Riječ je o dječaku koji je u trenutku pronalaska bio star svega sat do dva. Prema definiciji udruge Roda – roditelji u akciji, medicina razlikuje tri oblika poremećaja nakon poroda.
Postporođajna tuga ili baby blues javlja se 2 do 5 dana nakon poroda, traje do mjesec dana te ga doživljava 80% - 90% žena. Veliki utjecaj na ovo stanje, osim psihičkog stresa zbog samog poroda, imaju i hormonalne promjene koje se događaju za vrijeme i nakon poroda, zatim umor i neispavanost, bol uzrokovana epiziotomijom ili carskim rezom, mastitis, ili bilo koji drugi problemi sa zdravljem mame ili bebe. Također, nakon prvih par dana mami i bebi su manje dostupni raznorazni sistemi socijalne podrške, primjerice, kada se suprug, ako je i dobio par slobodnih dana zbog rođenja djeteta, mora vratiti na posao, a bake i prijatelji prestaju intenzivno pomagati.
Glavne su karakteristike postporođajne tuge manjak energije, slabost, ranjivost, nagle promjene raspoloženja, plačljivost, zbunjenost. Mnoge žene osjećaju da je beba prevelika odgovornost za njih, oplakuju gubitak svoje slobode ili su pak uvjerene da ih nitko ne voli i ne može voljeti. Treba naglasiti da su svi ovi simptomi pojačani kod žena koje su rodile carskim rezom ili pak kod žena koje same odgajaju svoje dijete. Baby blues proći će sam od sebe, potrebno je samo nekoliko dana odmora i velika podrška i pomoć okoline.
Postporođajna ili postpartum depresija počinje se javljati u prvih 4 do 8 tjedana nakon poroda, mada se to može dogoditi i kasnije, tokom prve godine djetetovog života. Ona traje mnogo duže od "baby bluesa", čak i do godinu dana, te su joj i simptomi ozbiljniji - uglavnom su slični znakovima prave depresije: osjećaj bespomoćnosti i beznadnosti, nedostatak energije i motivacije, poremećaji hranjenja i spavanja, nedostatak interesa za seksualne odnose, osjećaj nesposobnosti za nošenje sa zahtjevima okoline, razdražljivost, plačljivost. Također je vrlo karakteristična i anksioznost koja se očituje u nedostatku privrženosti bebi, te osjećaja krivnje zbog toga. Postpartum depresiju doživljava 10% do 16% mama, a liječenje se uglavnom sastoji od adekvatne psihoterapije i eventualnog uzimanja antidepresiva, dok je kod blažih simptoma ponekad dovoljno i savjetovanje psihologa.
POVEZANI ČLANCI:
Međutim, kod 0,1% do 0,2 % žena u prva 4 tjedna nakon poroda može se javiti vrlo ozbiljno i kritično stanje postporođajne psihoze, što je prema svemu sudeći natjeralo majku iz Zaprešića na tako drastičan korak. Karakteriziraju je nagle promjene raspoloženja, paranoja, te halucinacije usmjerene ideji da je dijete zlo, demonsko i slično. Majka često razmišlja o djetetovoj smrti te je vrlo sklona ranjavanju i ozljeđivanju same sebe, bebe ili ostalih ljudi u svojoj okolini. Iz ovoga je vidljivo da je mami potrebna hitna medicinska pomoć i hospitalizacija. Postporođajna psihoza uglavnom se javlja kod žena koje i inače pate od težih psihičkih bolesti.
Upravo stoga, Zavod za socijalnu psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče pokrenuo je program za rodilje i majke "Postnatal" čije su inicijatorice psihijatrice Sanja Martić Biočina, Ilaria Čulo Vozetić i Anja Dvojković. Potonja liječnica kaže kako je riječ o novom programu, kakav do sada nije postojao unutar zdravstvenog sustava, no oni su smatrali da njim postoji velika potreba. Cilj programa je prevencija, rano prepoznavanje psihičkih poteškoća koje se mogu pojaviti u postporođajnom razdoblju te njihovo liječenje. Program je namijenjen rodiljama i majkama djece do 2. godine starosti, a uključuje psihoedukativne grupe, psihoterapijski rad, tehnike relaksacije i učenje socijalnih vještina.
Naime, baby blues pogađa po nekim istraživanjima gotovo 80 posto majki, no traje kratko, a prava porođajna depresija pogađa oko deset posto žena. Što pokazuju najnovija istraživanja, povećava li se broj majki koje pate od postporođajne depresije?
– Zabilježen je porast u prevalenciji depresije općenito pa tako i one koja se javlja u postporođajnom periodu. Mnoge majke nakon poroda osjećaju neke prilagodbene simptome koje traju u prosjeku nekoliko dana i potom sami prolaze, tada govorimo o baby bluesu. Kod depresivne epizode simptomi traju barem dva tjedna u kontinuitetu, intenzivniji su i značajnije utječu na svakodnevno funkcioniranje. U tom je slučaju potrebno potražiti stručnu pomoć – kaže dr. Anja Dvojković, dodajući kako je nedostatak podrške jedan od faktora rizika za nastanak postporođajne depresije.
- Iako je odnos majke i djeteta specifičan to ne znači da majka sve može i treba raditi sama. Velik je i neophodan značaj podrške i uključenosti partnera, ali i šire obitelji i zajednice. Stresni događaji su jedan od faktora rizika za razvoj postporođajne depresije, a izvanredne situacije poput rata, potresa, pandemije COVIDA posebno su stresne. Osim prisutnog straha, nesigurnosti i neizvjesnosti i dostupnost zdravstvene skrbi tada može biti umanjena. Otežan porod također doprinosi većoj mogućnosti razvoja ovog poremećaja – kaže dr. Dvojković. No, poslijeporođajna psihoza prema nekim statistikama pogađa jednu od 500 žena nakon poroda.
- Postporođajna psihoza spada u drugu skupinu poremećaja, psihotične poremećaje, gdje se klinička slika razlikuje od one u depresiji. Radi se o ozbiljnom stanju koje apsolutno zahtjeva pravovremeno prepoznavanje i neodgodivo liječenje. Ako se ne liječi, ono nikako nije kratkotrajno, odnosno ne prolazi "samo od sebe" – upozorila je liječnica.
Kako obitelj može pomoći majci koja pati od postporođajne depresije, a kako majka može ojačati svoje mentalno zdravlje?
- Obitelj treba pokazati jedan empatizirajući i podržavajući stav prema majci, dakle slušati ju, biti uz nju, ne kritizirati ju i osuđivati, shvatiti da si osoba kada je depresivna ne može pomoći sama. Isto tako treba ju ohrabriti i obavezno motivirati da potraži stručnu pomoć kada je to potrebno. Majka može ojačati svoje mentalno zdravlje tako da si ne postavlja nerealne ciljeve, da prihvati da ne može sve stići, da ne može sve sama i da se zbog toga ne osjeća loše i neadekvatno, da potraži i prihvati pomoć bližnjih oko svakodnevnih aktivnosti, da pokuša pronaći neko vrijeme za sebe u kojem može raditi nešto što će ju razveseliti, da ne zanemari svoje zdravlje i zdrave životne navike – zaključila je dr. Anja Dvojković.
Uza sve nepoznanice majka je svom djetetu ostavila šansu i nadu za bolji život, za razliku od nebrojenih koje svoje čedo ubijaju i to zovu slobodom, feminizmom...